Return of the scientific diaspora

Povratak naučne dijaspore

Vizija Srbija je da postane inovativna zemlja u kojoj naučnici dostižu svetske standarde, doprinose ukupnom nivou znanja društva i unapređuju tehnološki razvoj privrede. Računarski fakultet aktivno radi na sprovođenju ove vizije.

Osnovni cilj Računarskog fakulteta je povećanje naučnih kapaciteta, pre svega ljudskog kapitala i kvaliteta istraživanja u dva naučna polja: tehničko-tehnološkom i prirodno-matematičkom. Ovaj cilj se ostvaruje kroz dva mehanizma: kroz razvoj naučno-istraživačkog podmlatka i kroz povratak naučne dijaspore. Upravo iz tih razloga Računarski fakultet preduzima podsticajne mere za ostanak najboljih diplomiranih studenata i istraživača, istovremeno radeći na dugoročnom planu povratka naših naučnika iz dijaspore.

Računarski fakultet preduzima posebne mere za uključivanje u obrazovni i naučni rad afirmisanih naučnih radnika iz dijaspore kroz njihovo. Ovi istaknuti naučnici se ponajpre uključuju u doktorske akademske studije, potom i u osnovne i master akademske studije. Uključuju se i u upravljačka, savetodavna tela i komisije, kako bi mogli da prenesu svoja znanja i iskustva iz eminentnih svetskih laboratorija i institucija.

Osim navedenog, povratak istraživača može biti i na određeni period, za vreme kojeg su im obezbeđeni uslovi za rad, sredstva, kao i neophodna oprema. Iako mlada institucija, Računarski fakultet se može pohvaliti sledećim naučnicima povratnicima.

Ivan Elezović, Vanredni profesor

Ivan Elezović je diplomirao muzičku kompoziciju i elektroakustičnu muziku na Univerzitetu Manitoba, Winnipeg, 1997., a magistrirao na McGill Univerzitetu, Montreal, 2000. godine. Doktorirao je muzičku kompoziciju i elektroakustičnu muziku na Univerzitetu Illinois 2006. godine. Studirao je sa eminentnim svetskim stručnjacima kao što su Michael Matthews, Randolph Peters, Zack Settel, Alcides Lanza, Guy Garnett, Erik Lund i Scott Wyatt.

Neposredno posle dobijanja prestižne Presser nagrade 2001. godine, Dr. Elezović odlazi u IRCAM (Institut za istraživanje zvuka i elektroakustične muzike) gde radi sa Brian Ferneyhough i Marc-André Dalbavie. Godinu dana kasnije, Dr. Elezović je primljen na Internacionalni Muzički Institut Darmštat u Nemačkoj gde je bio u klasi Isabel Mundry, Tristan Murail, Robert HP Platz i Valerio Sannicandro.

U proteklih 20 godina, dela Dr. Elezovića se klasifikuju od akustičnih preko elektroakustičnih do multidisciplinarnih projekata u kojima su mnoga od njih izvedena na značajnim festivalima i takmičenjima u Severnoj i Južnoj Americi, Australiji, Evropi i Aziji. Pored brojnih koncerata i prezentacija, Dr. Elezović je pisao i naručena dela od strane izvođača simfonijskih orkestara, solista, i raznih muzičkih sastava. Dr. Elezović je pozivan na brojne master klase i seminare na raznim Univerzitetima u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.

Dr. Elezović je predavao muzičku tehnologiju, kompoziciju i teoriju muzike na Univerzitetu Ilinois, Oberlin Konzervatorijumu, Mahidol Univerzitetu, Nova Southeastern Univerzitetu i Palm Beach Atlantic Univerzitetu. Trenutno je vanredni profesor i šef katedre za akustičnu i elektroakustičnu kompoziciju kao i teoriju muzike na Jackson State Univerzitetu. Od 2013. godine je zaposlen na Računarskom fakultetu u Beogradu u oblasti dizajna zvuka.

Nevena Marić, Vanredni profesor

Nevena Marić je doktorirala iz oblasti Verovatnoće i Statistike na Univerzitetu u Sao Paulu, Brazil (2006). Prethodno je magistrirala na UNIKAMP-u, Brazil (2002), diplomirala matematiku na Univerzitetu u Beogradu (1998) i pohađala Matematičku gimnaziju. Svoju akademsku karijeru započela je u SAD na Univerzitetu Sirakjuz kao postdoktorand Filip T. Čurč 2006. godine, nakon čega je postala docent na Univerzitetu Misuri – St. Luis, gde je nastavila kao stalni vanredni profesor do kraja 2019. Od 2020. je vanredni profesor na Računarskom Fakultetu Univerziteta Union u Beogradu.

Nevenin fokus istraživanja je na verovatnoći i slučajnim procesima. Napisala je i koautorisala više od 15 radova u vodećim međunarodnim časopisima u ovoj oblasti i prezentovala na desetinama seminara i međunarodnih skupova. Za svoj rad dobila je i sledeće značajne nagrade: Najbolja magistarska teza iz verovatnoće u Brazilu (prvo mesto, 2003, dodeljuje se svake dve godine) i Najbolja doktorska disertacija iz verovatnoće u Latinskoj Americi (pohvala, 2007, dodeljuje se svake 2-3 godine). Nevena je bila i nosilac istraživačkog projekta ”Slučajni procesi sa prostornim ograničenjima” podržanog od prestižne Američke nacionalne naučne fondacije NSF, od 2010-2014. Dobitnica je i mnogih grantova za svoja istraživanja od Univerziteta u Misuriju. Nevena Marić, radi kao vanredni profesor na Računarskom fakultetu od 2019. godine na katedri za Matematiku.

Vesna Šešum – Čavić, Vanredni profesor

Dr Vesna Šešum-Čavić diplomirala je 1994. godine na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu, smer Računarstvo i informatika. Godine 1995. upisala je magistarske studije na istom fakultetu, gde je 1999. odbranila magistarsku tezu pod naslovom “Primena genetskih algoritama u rešavanju geofizičkog inverznog problema”. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Self-organization for Load Balancing and information Retrieval based on Shared Coordination Spaces” odbranila je 2011. godine, na Tehničkom univerzitetu u Beču. Od 2011. godine bila je angažovana kao profesor na modulu Mathematics and Informatics, LBS University of Applied Sciences, Wien. U periodu 2011. – 2013. bila je dekan na MIU International University Vienna. Takođe, od 2011. godine je radila kao Principal Scientist and University Lecturer u Space Based Computing – Compilers and Languages, Institute of Information System Engineering, Faculty of Informatics, Technical University Wien (TUW). Vesna Šešum-Čavić, radi kao vanredni profesor na Računarskom fakultetu od 2020. godine na katedri za Računarske nauke.

Vušković L. Kristina, Redovni profesor

Doktorirala je u oblasti Algoritama, kombinatorike i optimizacije, na Carnegie Mellon University u SAD 1994. godine. Obavila je postdoktorske studije na Odseku za kombinatoriku i optimizaciju, University of Waterloo, od 1994. do 1996. godine. Od 1996. do 2000. godine dr Kristina Vušković radila je kao docent na Odseku za matematiku, University of Kzentucky. Godine 1998. gostovala je na Federalnom univerzitetu u Rio de Ženeiro. Od 2000. godine radi na Fakultetu za računarstvo, University Leeds, gde je birana u razna nastavnička zvanja zaključno sa zvanjem redovnog profesora. Od 2007. godine ostvaruje saradnju sa Računarskim fakultetom, a od 2008. godine zaposlena je na njemu kao redovni profesor.

Pržulj B. Nataša, Redovni profesor

Dr Nataša Pržulj diplomirala je 1997. godine na Simon Fraser University, Department of Mathematics and Computing Science, BC, Canada. Na University of Toronto, Department of Computing and Science, 2000. godine odbranila je svoj master rad. Na istom univerzitetu odbranila je 2005. godine doktorsku tezu pod nazivom “Analyzing Large Biological Networks: Protein-Protein Internactions Example”. U peiodu od 1995. do 1996. godine radila je kao Quality Assurance Engineer, za kompaniju Huges Aircraft of Canada Ltd, Richmond, BC, Canada. 1996. god. prelazi na Simon Fraser University, Canada. Za kompaniju Westech Information Systems, Vancuver, Canada, radila je u periodu 1997.–1998. godine. Od 1999. do 2002. godine je na University of Toronto gde predaje u oblasti diskretne matematike. Godine 2005. je postala Post-doctoral Fellow na Samuel Lunenfeld Research Institute, University of Toronto, gde je analizirala modele protein-protein interakcionih mreža. Od 2008. godine Nataša Pržulj je član University of Califotrnia Irvine (UCI) Cancer Centar. Iste godine, izabrana je za vanrednog profesora na Računarskom fakultetu gde predaje nekoliko predmeta na doktorskom studijskom programu iz Algoritama, kombinatorike i optimizacije.

Dr. Borislav Agapiev, docent

Dr. Borislav Agapiev je doktorirao iz oblasti Računarskih nauka na Oregon Health & Science University. Radio je za kompaniju Intel u razvojnom odeljenju Intel Pentium Pro microprocesors. Posle toga, bio je osnivač i rukovodilac firme Vast, Inc. gde se bavio vertikalnim Internet pretraživačima. Borislav Agapiev je 2006. godine došao na ideju da se napravi distribuirani Internet pretraživač. Tako je nastao Wowd.com, pretraživač u realnom vremenu najnovije generacije pomoću koga je moguće pronaći najsvežije i najpopularnije stranice sa celog Interneta. Od samog početka rada, najveći deo razvojnog tima Wowd-a činili su studenti RAF-a, a trenutno od 27 developera, više od polovine (tačnije njih 18) su sadašnji ili svršeni studenti RAF-a. Posle diplomiranja jedan broj ovih studenata ostao je na fakultetu, gde danas rade kao asistenti. Dr Borislav Agapiev je angažovan kao docent na Računarskom fakultetu od 2010. godine.

Mirjana Radivojević, Vanredni profesor

Dr Mirjana Radivojević je diplomirala 2001. godine na Elektrotehnički fakultet u Beogradu, na smeru Telekomunikacije. U toku studiranja bila stipendista Ministarstva prosvete i dobitnik nagrade Najbolji studenti Elektrotehničkog fakulteta i generacije. Nakon završenog fakulteta bila stipendista Ministarstva za nauku, tehnologiju i razvoj u oblasti optoelektronskih telekomunikacija. Posdiplomske studije upisala na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu, smer Telekomunikacije. Magistrirala je na temu ’Analiza i modelovanje protokola u Ethernet pasivnoj optičkoj mreži’ na katedri za Optičke telekomunikacije. Na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu odbranila je doktorsku disertaciju pod nazivom ’Analiza kvaliteta servisa u ethernet pasivnim optičkim mrežama baziranim na multipleksiranju po talasnim dužinama’. Na Računarskom fakultetu radi kao profesor na smeru Računarsko inženjerstvo svim nivoima studija. Od 2015. godine Mirjana Radivojević ostvaruje saradnju sa The Basel School of Business, gde radi kao predavač.

Partnerstvo sa dijasporom

Drugi vid strateškog opredeljenja Računarskog fakulteta je partnerstvo sa dijasporom kroz zajedničke projekte. Kapacitet i kvalitet naučne dijaspore u oblasti računarstva je vrlo značajan. Računarski fakultet radi na identifikovanju naših ljudi u inostranstvu i na prikupljanju podataka o njima. Nekoliko vodećih naučnika je uključeno u naučni rad na fakultetu kroz interesantan model saradnje u vidu učešća na doktorskim studijskim programima. Naučnici koji rade u inostranstvu uključeni su u nastavu na ključnim predmetima doktorskih studija. Takođe, oni će voditi studente doktorante kroz naučno usavršavanje. Ovi istraživači drže redovne kurseve iz svojih oblasti, dostupne za širu naučnu javnost.