Da li bi trebalo da verujemo savremenim tehnologijama?

Od Industrijske revolucije, tehnologija neprestano menja društvo u kome živimo. U poslednjih pedeset godina, tehnološki razvoj je znatno ubrzan zahvaljujući inovacijama u oblasti proizvodnje poluprovodnika, softvera i računarske tehnologije. Danas, personalni računari mogu da stanu u džep, a internet nam omogućava da pristupimo informacijama i stupimo u kontakt sa ljudima koji se nalaze širom sveta. Sve do omanje zgrade može se odštampati. Slično tome, sve, od vaše kuće do automobila, postaje inteligentnije iz dana u dan. Ipak, svaki korak napred u razvoju tehnologije praćen je zabrinutošću zbog njene potencijalne upotrebe или zloupotrebe. Nedavno, najveća zabrinutost vladala je zbog upotrebe veštačke inteligencije za stvaranje pametnog oružja i nezaustavljivih botova za hakovanje i, još ozbiljnije, za 3D štampanje pištolja koje ne mogu da detektuju tradicionalni bezbednosni skeneri.

Nažalost, kao i u slučaju vesti, dok se ljudi zabrinu zbog mogućih negativnih или neveštih primena tehnologije, svaka njena neuka i nedolična primena već je moguća.

Nenamerne posledice

Svaka inovacija je katalizator za buduće inovacije. Svaka inovacija bez obzira na to da li potiče od pojedinca или organizacije omogućava i podstiče naredne . Ako se setimo početnog 3D štampanja koje je koristilo plastiku, uočićemo da je ta inovacija u štampanju podstakla korišćenje širokog spektra materijala u istom procesu, od keramike do metala i stakla. Isto tako, 3D štampanje proširilo je inovacije u štampanju automobila, građevina i, naravno, oružja. Proces se toliko brzo odvijao da su planovi za štampanje oružja bili dostupni na internetu i pre nego što se pojavila zabrinutost za neometani pristup planovima za njihovu izradu. Problem je tek sad u žiži interesovanja i rasprava vladinih agencija i raznih drugih organizacija. Činjenica je da propisi i uredbe nisu uspeli da obuzdaju razvoj tehnologije, niti će uspeti da spreče njeno širenje.

Štaviše, mnoge inovacije su nastale kao rezultat istraživanja u zlonamerne svrhe, или kako mi volimo da kažemo, u odbrambene svrhe. Mnogi ljudi ne shvataju da su mnoge inovacije koje su se pojavile u našem životu neposredna posledica primena u vojne i vazduhoplovne svrhe kao i u ostala istraživanja koja je finansirala vlada. Sve od bežičnih komunikacija preko prethodnika interneta do autonomnih vozila bilo je u fokusu istraživanja vlade. U Sjedinjenim Državama finansijska sredstva dolaze iz mnogih izvora, uključujući i Projektnu agenciju za napredna odbrambena istraživanja (DARPA), Ministarstva za energetiku, Ministarstva za odbranu, NASA i mnogih drugih organizacija.

Zbog toga se nova tehnologija razvija i primenjuje u velikom broju slučajeva pre nego što društvo sazna za njeno postojanje или pre nego što izrazi svoju zabrinutost – mnogo pre nego što se iskoristi u masovnoj upotrebi. Vladine primene nove tehnologije uglavnom podrazumevaju upotrebu oružja.
Obratite pažnju na to da takav postupak pri primeni savremenih tehnologija nije karakterističan samo za oblast elektronike. Isto važi i za energetsku, hemijsku, biomedicinsku i ostale oblasti tehnologije. Pri tom, napredak u jednoj tehnološkoj grani dovodi si napretka i u ostalim.

Napredak u razvoju veštačke inteligencije ubrzava napredak u ostalim tehnološkim oblastima tako što im omogućava stvaranje modela i simulacija koji su veći i brži od mogućnosti ljudi da ih obrade i shvate. Zbog takvog brzog napretka tehnologije, skoro je nemoguće unapred sagledati sve njene potencijalne posledice, a da ne govorimo o primenama. To možda navodi industriju zabave da budućnost predstavlja kao mračnu i sumornu, a sve kao posledicu razvoja tehnologije. Ipak, takve predstave odražavaju naš kolektivni strah od tih nenamernih posledica.

Vratite veru ljudima

Danas, ipak, tehnologija utiče na skoro sve oblasti našeg života. Tehnologija je i ključni pokretač privrednog razvoja i povećanja profita. Tehnološke kompanije pokreću napredak na tržištu kapitala, a tehnologija koju razvijaju ojačava tržište kao i investitore na tom tržištu. I tako, uprkos nekim negativnim širenjima tehnologije, svet generalno ima koristi od njenog neprestanog napretka. I dok neki smatraju da bi trebalo da postoje neka ograničenja или kontrola nad određenih tehnološkim oblastima, činjenica je da su zakonodavci često potpuno neobavešteni i malo upoznati sa tehnologijom, a birokratski aparat ne može brzo da reaguje da bi imao bilo kakav značajniji uticaj na njen razvoj.

S obzirom na uticaj tehnologije na privredu i društvo, nije sasvim jasno da li bi zakonodavci trebalo da se mešaju u brzinu razvoja tehnoloških inovacija. Inovacije mogu da se jave i u garažama i u kompanijama vrednim nekoliko milijardi dolara. Gde bismo bili da su zakonodavci pokušali da regulišu rad kompanija „Epl“ или „Majkrosoft“ или sadašnjih vodećih kompanija „Amazona“ i „Gugla“?

Brzina i broj tehnoloških inovacija neprestano se povećavaju, a zabrinutost za upotrebu tih inovacija uglavnom dolazi sa zakašnjenjem. Zbog toga, mnogi ljudi bezuslovno veruju tehnologiji. Društvo želi da veruje da će tehnologija biti iskorišćena za opšte dobro. Međutim, tehnologija može i biće korišćena u bilo koje i sve moguće svrhe. Trebalo bi da verujemo da će ljudi i društvo koristiti tehnologiju na pravilan i ispravan način – a ne u zlonamerne svrhe. Uz to, ljudi ne bi trebalo da se pribojavaju brzog napretka tehnologije već da prihvate činjenicu da im budućnost donosi nebrojene mogućnosti.

5076-da-li-bi-trebalo-da-verujemo-savremenim-tehnologijama