Računari u upravljanju poslovnim projektima

U literaturi se pojavljuje veći broj definicija projekta. Prema Tumanu, projekat predstavlja. organizovanje ljudi usmereno na specifičan cilj, koje uglavnom podrazumeva poduhvate koje je potrebno preduzeti u određenom roku, sa određenim budžetom i isporučiti očekivani nivo kvaliteta. Turner projekat definiše kao poduhvat u kome se ljudski, finansijski i materijalni resursi organizuju kako bi obuhvatili jedinstvenu celinu posla sa definisanom specifikacijom, u okviru ograničenja vezanih za vreme i troškove, a sa ciljem stvaranja pozitvne promene definisane kvantitativnim i kvalitativnim ciljevima. U jednom od najšire prihvaćenih vodiča za upravljanje projektima, „A Guide to Project Management Body of Knowledge“, projekat se definiše kao privremeni poduhvat čiji je cilj da stvori jedinstveni proizvod ili uslugu. U navedenoj definiciji, izdvajaju se dve ključne tačke: privremenost, koja govori da je projekat aktivnost koja mora imati definisan početak i kraj, i jedinstvenost rezultata projekta

Prva potreba za računarom u upravljanju projektima

Već u prvoj fazi upravaljanja projekta, susrećemo se sa potrebom za računarima bez kojih bi samo planiranje projekta bilo skoro nemoguće sprovesti u delo. Sa savremenom tehnologijom, danas, projektni menadžeri uspevaju da uz pomoć raznovrsnih softvera sebi, kao i svojim kolegama znatno olakšaju posao. Kao jedan od najpoznatijih predstavnika ove vrste softvera, „Microsoft Project” predstavlja najčešće opredeljenje projektanata. U jednom od sledećih paragrafu, dat je konkretan primer korišćenja ovog softvera kroz Vremensko Planiranje projekta.

Procesi izvršavanja projekta

Procesima izvršavanja projekta smatraju se procesi koji se odnose na konkretnu realizaciju projektnih aktivnosti, a na osnovu kreiranih planova.

Sve aktivnosti koje je potrebno sprovesti na projektu je potrebno delegirati za realizaciju članovima projektnog tima. Neke od ključnih preporuka za delegiranje aktivnosti na projektima elektronskog poslovanja su sledeće:

  • Aktivnosti bi trebalo delegirati članovima tima koji imaju kompetencije potrebne za realizaciju određene aktivnosti
  • Pojedinačna aktivnost ne bi trebalo da bude duža od 3 programer dana, kako bi se progres razvoja svake pojedinačne aktivnosti lakše pratio. Ukoliko je aktivnost duža od 3 programer dana, potrebno je dalje dekomponovati aktivnost

Vremensko Planiranje Projekta

Vremensko planiranje projekta izvršeno je uz pomoć softverskog alata “Microsoft Project”. Projektni tim je izvršio detaljniju dekompoziciju aktivnosti koje je potrebno sprovesti u toku implementacije projekta, na osnovu čega su eksperti iz domenskih oblasti dali procene trajanja vremena za svaku od aktivnosti. U trajanje svake od aktivnosti uračunata je rezerva za upravljanje aktivnostima od 10%.

Planiranje Aktivnosti Projekta

Treba da vidimo koje aktivnosti su planirane kojim resursima, koje aktivnosti su međusobno zavisne i koje aktivnosti se nalaze na kritičnom putu projekta. Ukoliko je u pitanju projekat sa malim brojem aktivnosti, ovo je lako uočljivo, ali bi za svaki kompleksniji projekat bilo neophodno uraditi detaljniju analizu koje aktivnosti su kritične. Koje bi ovaj softver sam prepoznao, i upozorio bi projektanta na kritičnost nekih aktivnosti.

Testiranje softvera

Testiranje softvera prestavlja proces pomoću koga se validira ispravnost softvera.

Izvdajaju se dva oblika testiranja i to:

  • Validacija – proces provere softvera koji utvrđuje da li softver zadovoljava potrebe korisnika (da li pravimo pravi proizvod?).
  • Verifikacija – proces provere softvera koji utvrđuje da li softver zadovoljava postavljenu specifikaciju (da li na pravi način pravimo proizvod).

Kako bi se na najbolji način realizovao proces testiranja, potrebno je definisati testne scenarije već u momentu definisanja zahteva, odnosno funkcionalne specifikacije. Ovo je pre svega preporuka za velike i kompleksne projekte elektronskog poslovanja, obzirom da na ovakvim projektima postoji rizik od izostavljanja jednog ili više testnih scenarija, ukoliko se definisanje istih ne radi paralelno sa procesom definisanja zahteva. Automatizovano testiranje softvera ubrzava proces testiranja, i često smanjuje celokupni trud koji je potrebno uložiti u proces testiranja, ali ipak ne zamenjuje u potpunosti manualno (ljudsko) testiranje. Određeno vreme manuelnog testiranja je uvek neophodno, pre svega kod testiranja funkcionalnosti koje nije lako formalizovati za potrebe automatskog testa. Efektivno testiranje se najčešće postiže kombinacijom manuelnih i automatskih testova. Pre pristupanja automatizaciji testiranja, potrebno je uraditi analizu isplativnosti automatizacije testa, obzirom da se automatizacija u najvećem broju slučajeva isplati samo ukoliko postoji potreba za više od 4-6 krugova testiranja (Deloitte, 2010). Na Slici 4 prikazan je grafikon na kome se vidi kalkulacija prema kojoj se može zaključiti da li je automatizacija testa isplativa.

Sam proces automatizacije sa sobom nosi jednokratan trošak, dok nakon automatizacije, svaki ciklus testiranja zahteva minimalan dodatni rad. Sa druge strane, trošak manuelnog testiranja linearno raste sa brojem ciklusa testiranja. Na osnovu ovoga, možemo zaključiti da se automatizacija testiranja isplati samo ukoliko se predvidi potreba za većim brojem ciklusa testiranja.

Zaključak

Imajući u vidu sve pređašnje rečeno, svi procesi u okviru upravljanja projektima glavnu ulogu u savremenom svetu igraju računari. Od planiranja, preko projektovanja, implementacije pa sve do testiranja I zatvaranja projekta, bez prisustva računara sve ovo bi bilo gotovo nemoguće sprovesti u delo.

Autor: Veljko Popović

4240-xa-racunari-u-upravljanju-poslovnim-projektima-xa