Da li će direktori tehnoloških kompanija ići u zatvor?

Američki senator Ron Vajden, predstavnik demokrata, u svom predlogu zakona navodi da bi tehnološkim kompanijama moglo biti odobreno da naplaćuju razumnu cenu za verzije svojih proizvoda u kojima bi bilo onemogućeno praćenje korisnika, a da bi ta naknada mogla biti ukinuta za ljude sa niskim primanjima. Inače Ron Vajden, koji veoma često preuzima rukovodeću ulogu u razmatranjima problema u vezi sa poslovanjem tehnoloških kompanija, rekao je u četvrtak, da bi bilo dobro uvesti novi zakon prema kome bi se od kompanija kao što u „Gugl“ i „Fejsbuk“ tražilo da svojim korisnicima po razumnoj ceni ponude verzije svojih proizvoda koje ne narušavaju privatnost, koje nemaju ciljane oglase i druge obile praćenja. Osim toga, Vajdenov zakon predlaže i određene kaznene mere, kao što je dvadesetogodišnja zatvorska kazna za direktore koji plasiraju laži Federalnoj trgovinskoj komisiji, što senator predlaže u slučaju direktora kompanije „Fejsbuk“ Marka Zakerberga.

„Mark Zakerberg neće ozbiljno shvatiti privatnost Amerikanaca sve dok ne bude osetio posledice takvog postupka na sopstvenoj koži“, rekao je Vajden u svojoj izjavi. „Usmena opomena komisije neće ništa promeniti, ali prema zakonu koji predlažem, uvela bi se zatvorska kazna za plasiranje laži vladi.“ Prema Vajdenovom predlogu zakona, kompanije bi takođe mogle da plate novčanu kaznu u iznosu od četiri procenta ukupnog godišnjeg prihoda zbog narušavanja privatnosti i novi porez ako njihovi direktori ne iznose istinite podatke o zaštiti privatnosti. Prema planu, Zakerberg bi trebalo u četvrtak da održi govor na Džordžtaun univerzitetu u Vašingtonu u 13.00 sati, a tema je „Sloboda govora“. U sredu se sastao sa senatorkom Maksin Voters, koja je inače predsednica Komiteta za finansijske usluge.

Kompanija „Fejsbuk“ je prethodno odbacila sve optužbe da je Zakerberg lagao или pogrešno predstavio kompanijin odnos prema privatnosti. Vajdenov predlog zakona je znak da se velike tehnološke kompanije suočavaju sa sve većom kongresnom odmazdom, kao i optužbama koje dolaze od Trampove administracije zbog svog uticaja na privatnost, privredu, izborni proces i svakodnevni život. Ministarstvo pravde i Federalna trgovinska komisija istražuju kompanije zbog mogućeg narušavanja antimonopolskih zakona, dok su ostali zakonodavci, uključujući i senatora Džoša Haulija, predložili nešto što bi se moglo nazvati „nacionalni sistem zabrane praćenja“. Rukovodioci iz kompanija „Gugl“ i „Redit“ bili su na Kapitol Hilu u sredu da da bi svedočili u vezi sa zakonom iz 1996. godine, koji štiti internet kompanije od mnogih optužbi zbog kršenja zakona, kao što su optužbe zbog narušavanja ugleda, sa kojima bi, inače, mogli da se suoče kad objavljuju sadržaje treće strane.

Vajden je predstavio nacrt zakona pre skoro godinu dana, a u proteklom periodu je prikupljao povratne informacije i unosio određene izmene. Najnovija verzija bi omogućila državnim tužiocima da sprovode savezne zakone o zaštiti privatnosti i da održavaju postojeće državne zakone o privatnosti koji idu još dalje, kao što je zakon u Kaliforniji koji treba da stupi na snagu u januaru. Prema Vajdenovom zakonu, ljudi bi imali pravo da saznaju koje podatke je o njima prikupila kompanija i dobiju priliku da neprecizne informacije isprave, a to bi obezbedilo finansijska sredstva za još 175 zaposlenih koji bi sprovodili zakone i pravilnike o zaštiti privatnosti podataka.

5541-da-li-ce-direktori-tehnoloskih-kompanija-ici-u-zatvor