Zbog čega SAD i Velika Britanija nisu potpisale globalni pakt o veštačkoj inteligenciji?
Dok neke zemlje žele da obezbede uključivanje u razvoj veštačke inteligencije, druge traže da se pravila ublaže.
Sjedinjene Države i Velika Britanija odbile su da potpišu deklaraciju samita o Primeni veštačke inteligencije u kojoj se ističu postupci kojim će se obezbediti da veštačka inteligencija bude otvorena, inkluzivna, transparentna, etička, bezbedna i pouzdana.
Samit u Parizu koji je održan u ponedeljak i utorak okupio je predstavnike iz više od 100 zemalja kako bi razgovarali o tome kako da postignu konsenzus o upravljanju razvojem veštačke inteligencije.
Izvršni direktor kompanije Google je rekao da se nalaze na samom početku celog procesa i da veruje da će veštačka inteligencija predstavljati najznačajniji napredak u ljudskom životu.
Samit, koji je održan usred trke za dominaciju u razvoju veštačke inteligencije u kojoj učestvuju tri države, otkrio je da postoje razlike u razmišljanjima o tome šta je najvažnije.
Dok Evropa nastoji da reguliše veštačku inteligenciju i investira u njen razvoj, Kina je usredsređena na to da proširi pristup preko tehnoloških giganata koje podržava država, a Sjedinjene Države se zalažu za prilično pasivni pristup u smislu regulacije.
Upoznaćemo vas sa najvažnijim događanjima na samitu.
O čemu se razgovaralo na Samitu o veštačkoj inteligenciji?
Neki lideri su na samitu naglasili da je potrebno stvoriti raznovrstan i inkluzivan „ekosistem“ veštačke inteligencije koji treba da poštuje ljudska prava, da bude etičan, bezbedan i pouzdan. Drugi su izrazili zabrinutost da bi suviše stroga regulacija te oblasti mogla da uguši inovacije i razvoj tehnologije.
Samit je naglasio i značaj premošćavanja digitalnih razlika i pružanja podrške zemljama u razvoju u napretku veštačke inteligencije kako bi se smanjile nejednakosti i obezbedio širi pristup prednostima veštačke inteligencije.
Prvog dana, francuski predsednik Emanuel Makron, koji je bio domaćin samita sa indijskim premijerom Narendrom Modijem, nazvao je samit „pozivom za buđenje za evropsku strategiju“ pošto je kontinent zaostao u trci za razvoj veštačke inteligencije.
Nakon govora i sastanaka globalnih lidera, dvodnevni samit je završen deklaracijom u kojoj su navedena osnovna pravila za razvoj veštačke inteligencije kojih će se zemlje pridržavati.
Šta piše u deklaraciji samita?
Od zemalja koje su prisustvovale zatraženo je da potpišu neobaveznu deklaraciju u kojoj obećavaju da će razvijati pouzdanu veštačku inteligenciju u poslovnom svetu.
U deklaraciji je navedeno šest glavnih prioriteta:
- Promovisanje pristupa veštačkoj inteligenciji da bi se smanjile digitalne razlike.
- Potrebno je obezbediti da veštačka inteligencija bude otvorena, inkluzivna, transparentna, etička, sigurna, bezbedna i pouzdana, i to sve u međunarodnim okvirima.
- Inovacije u oblasti veštačke inteligencije treba da napreduju tako što će se stvoriti uslovi za njen razvoj i izbegavanjem koncentracije tržišta, što pokreće industrijski oporavak i razvoj.
- Treba podsticati primenu veštačke inteligencije koja pozitivno oblikuje budućnost tržišta rada i pruža priliku za održivi rast.
- Potrebno je da se veštačka inteligencija učini održivom za ljude i planetu.
- Jačanje međunarodne saradnje da bi se promovisala koordinacija međunarodnog upravljanja.
Ko je potpisao deklaraciju, a ko nije?
Šezdeset zemalja je potpisalo deklaraciju, uključujući Kanadu, Kinu, Francusku i Indiju.
Međutim, Sjedinjene Države i Velika Britanija nisu potpisale konačnu izjavu.
Zbog čega Sjedinjene Države i Velika Britanija nisu potpisale deklaraciju?
Sjedinjene Države nisu dale zvanično objašnjenje.
Međutim, američki potpredsednik Džej Di Vens je u svom govoru na samitu naglasio da je administracija zabrinuta zbog suviše strogih pravila koja guše inovacije u sektoru veštačke inteligencije.
On je upozorio da bi strogi propisi mogli da „ubiju transformativnu industriju” i kritikovao evropske regulatorne okvire zbog nametanja „ogromnog broja propisa” i stvaranja „neverovatnih troškova zbog poštovanja zakona” za kompanije.
Vens je takođe izrazio zabrinutost da bi određeni napori koji se ulažu u moderaciju sadržaja mogli da dovedu do „autoritarne cenzure“.
Što se tiče Velike Britanije, portparol premijera Kira Starmera je rekao: „Smatrali smo da deklaracija nije dovoljno jasno opisala proces globalnog upravljanja i nije precizno odgovorila na teža pitanja u vezi sa nacionalnom bezbednošću i izazovom koje veštačka inteligencija predstavlja.“
„Bezbednost ostaje vitalni deo budućnosti veštačke inteligencije i radujemo se nastavku razgovora u toj oblasti.“
Ko pobeđuje u trci za razvoj veštačke inteligencije?
Činilo se da Sjedinjene Države nedvosmisleno imaju dominaciju na polju razvoja veštačke inteligencije, ali poslednjih nedelja Kina je iznenadila ceo svet kad je predstavila DeepSeek, veštački inteligentnog chatbota sličnog modelu ChatGPT napravljenog u Sjedinjenim Državama, ali koji je, kako su njegovi programeri rekli, razvijen za mnogo manje novca. Neke zemlje su blokirale pristup modelu DeepSeek, navodeći da su zabrinuti zbog bezbednosti i zbog toga kako će sistem postupati sa ličnim podacima korisnika.
Tobi Volš, glavni naučnik Instituta za veštačku inteligenciju na Univerzitetu Novog Južnog Velsa u Sidneju, rekao je da se trenutno utrkuju dve države, Amerika i Kina, ali je dodao da „trka nije gotova“.
„Uvek postoji mogućnost da će kornjača stići zeca, a to smo sigurno videli u slučaju Kine. Kina ga je definitivno stigla.“
Međutim, Adrijan Monk, bivši generalni direktor Svetskog ekonomskog foruma i specijalista za veštačku inteligenciju i tehnologiju, rekao je: „Prilično je važno da na sve to ne gledamo kao na američko-kinesko pitanje, već kao na globalno pitanje, dakle trebalo bi i druge zemlje da se uključe.“
Šta su Sjedinjene Države postigle u razvoju veštačke inteligencije?
Kompanija OpenAI je došla na čelo trke kada je, 30. novembra 2022. godine, predstavila ChatGPT.
Dva meseca posle toga, ChatGPT je postao aplikacija koja je u najkraćem vremenu stekla najveći broj korisnika, odnosno, više od 100 miliona njih do januara.
Odmah su i druge konkurentske kompanije požurile da pronađu svoje mesto u trci. Tako su se pojavili modeli Gemini kompanije Google i Grok milijardera Ilona Maska.
Američki predsednik Donald Tramp je od početka svog drugog mandata 20. januara jasno stavio do znanja da je dao punu podršku razvoju veštačke inteligencije u Sjedinjenim Državama.
Prošlog meseca je najavio da će privatni sektor uložiti 500 milijardi dolara u finansiranje infrastrukture za veštačku inteligenciju da bi nadmašili konkurentske nacije u razvoju te tehnologije.
Tramp je rekao da će zajedničko preduzeće pod nazivom Stargate koje obuhvata OpenAI, Softbank i Oracle izgraditi centre podataka i otvoriti više od 100.000 radnih mesta u Americi i rekao da će to biti najveći infrastrukturni projekat veštačke inteligencije u istoriji.
Međutim, ubrzo je došlo nesporazuma između Sema Altmana i Maska. Njih dvojica su pokrenuli tužbu, a Mask je kritikovao Stargate, napominjući da investitori nemaju sredstva za projekat.
U ponedeljak je konzorcijum na čelu sa Maskom rekao da je ponudio 97,4 milijarde dolara za kupovinu neprofitne organizacije koja kontroliše OpenAI.
Altman je odmah objavio na mreži X: „Nismo zainteresovani, ali možemo da kupimo Twitter za 9,74 milijarde dolara ako želite.“
Šta je Kina postigla?
U martu 2023. godine, kineski tehnološki gigant Baidu je ponudio svoj odgovor na ChatGPT. Naime, predstavio je platformu pod nazivom Ernie Bot, koja je odmah, na početku, pokazala neke nedostatke dok se trka u veštačkoj inteligenciji zahuktavala.
Međutim, krajem januara, kineska startap kompanija DeepSeek iznenadila je globalni tehnološki sektor kad je predstavila veštački inteligentnog chatbota čije su sposobnosti mogle da pariraju modelima iz kompanija Google i OpenAI.
Stvaralac DeepSeek-R1 kaže da je napravio model koristeći manje napredne čipove kojih ima manje nego u modelima američkih tehnoloških giganata.
Tim za razvoj modela je rekao da je potrošio manje od 6 miliona dolara na računarsku snagu za obuku modela, što je tek mali deo svih onih milijardi dolara koje veliki tehnološki giganti imaju u svom budžetu za razvoj veštačke inteligencije.
Sjedinjene Države su uložile ogromna sredstva u veštačku inteligenciju, ali su postavile i kontrolu izvoza za kritična područja za čipove za pristup oblaku i kontrolu resursa za njen razvoj.
Može li Evropa da ih stigne?
Neki od učesnika su smatrali da je cilj samita, između ostalog, i da se stvori jednostavnije i prijemčljivije poslovno okruženje za razvoj veštačke inteligencije.
Međutim, to će biti vrlo teško postići, jer je Evropska unija već donela najsveobuhvatniji, najširi, najobimniji zakon o upotrebi i razvoju veštačke inteligencije u bilo kojoj oblasti na svetu.
Baš zbog toga bi bilo teško „razmrsiti“ zakon EU o veštačkoj inteligenciji jer je na nekim mestima već stupio na snagu.
Mnogi se slažu sa Makronovom uvodnom izjavom u kojoj se traži da se Evropa pokrene da ne bi zaostala za Sjedinjenim Državama, jer će kasnije povratak biti mnogo teži.