Studentkinja Sanja Vasiljković odbranila je diplomski rad na temu „Genetski algoritmi u muzici“

Studentkinja Računarskog fakulteta Sanja Vasiljković je u subotu, 27. avgusta 2022. godine odbranila diplomski rad na temu Genetski algoritmi u muzici pred komisijom koju su činili mentor dr Jelena Vasiljević i član dr Dušan Vujošević.

U uvodu svog rada Sanja je istakala sledeće:

Genetski algoritmi predstavljaju deo veće grupe algoritama iz oblasti veštačke inteligencije. Oni generišu rešenja za optimizaciju problema korišćenjem tehnika inspirisanih prirodnom evolucijom, kao što su nasleđivanje, mutacija i selekcija. Genetski algoritmi su bazirani na Darvinovoj teoriji evolucije, po kojoj unutar jedne populacije najčešće ostaju najbolje prilagođene jedinke. Nova generacija jedinki se dobija ukrštanjem jedinki iz prethodne generacije, pri čemu se povremeno može dogoditi da dođe do mutacije na nekim genima. Očekuje se da će se svakom novom generacijom dobijati populacija jedinki koja je bolje prilagođena okruženju.

Intenzivan razvoj informacionih tehnologija diktira upotrebu računara i drugih elektronskih uređaja u svim sferama života, pa tako i u umetnosti. Sa druge strane, kreativnost i sposobnost stvaranja novog i neponovljivog estetski vrednog sadržaja je isključiva ljudska delatnost. Određivanje načina i analiza parametara koji računare mogu da usmere ka uspešnom simuliranju kreativnih ljudskih sposobnosti i konkretno komponovanju muzike, su danas predmet izučavanja naučne oblasti koja se nalazi na tromeđi matematike, informatike i teorije muzike.

Muzika je od antičkih civilizacija bila predmet izučavanja matematičara. Još u Staroj Grčkoj su, u vremenu Pitagore, prepoznate matematičke pravilnosti koje opisuju „skladne intervale“. Pokušaji formalizovanja muzike i procesa komponovanja nisu zaobišli ni slavne kompozitore kao što su Bah, Hajdn ili Mocart. Značajan korak ka formalizovanju muzike i „kroćenju“ beskonačnog prostora svih mogućih tonova predstavlja uvođenje dvanaest tonske jednako temperirane skale. U novije vreme, od sredine dvadesetog veka, upotrebom računara povećava se i broj pokušaja upotrebe algoritama u komponovanju muzike. Razvoj elektronskih muzičkih instrumenata diktira i razvoj i sintezu novih zvukova, što je opet zasebna oblast nauke, u kojoj pored matematike, teorije muzike i računarstva, značajnu ulogu igraju naučne oblasti fizike i elektrotehnike. – zaključila je Sanja.

Fotografije sa odbrane dostupne su u galeriji.