Razvoj operativnih sistema

Operativni sistem je skup programa i rutina odgovoran za kontrolu i upravljanje uređajima i računarskim komponentama kao i za obavljanje osnovnih sistemskih radnji.Operativni sistem objedinjuje u celinu raznorodne delove računara i sakriva od krajnjeg korisnika detalje funkcionisanja ovih delova.Većina operativnih sistema dolazi sa aplikacijom koja obezbeđuje korisnički interfejs za rukovanje operativnim sistemom, kao što su interpreter komandne linije i grafički korisnički interfejs.

Prva generacija računara (1945–1955)

Kompjuteri prve generacije, čiju su osnovu činile vakuumske cevi (do 20.000 cevi po računaru), bili su ogromnih dimenzija i veoma skupi. Koristila ih je uglavnom vojska. Ovi računari su bili jako spori, programiralo se na mašinskom jeziku, dok su simbolički jezici (uključujući i asembler), kao i operativni sistemi, u to vreme bili nepoznati. Ljudi koji su radili na tim računarima obavljali su sve poslove – od programiranja do održavanja računara. U prvoj generaciji računara, opsluživanje računarskog sistema bilo je potpuno prepušteno operateru, koji je morao da pripremi sve što je potrebno da se zadatak obrade može obaviti.

Druga generacija računara (1955–1965)

Osnovu računara druge generacije činili su tranzistori, pa su računari postali manji, pouzdaniji i jeftiniji. Računare druge generacije su, osim vojske, kupovale i velike korporacije i univerziteti. Računari su bili smešteni odvojeno, u posebnim sobama, koje su se delile u tri funkcionalne celine: ulazna soba, centralni računar i izlazna soba. Programeri su programe pisali na papiru na Fortran jeziku, potom ih prenosili na bušene kartice koje su se ubacivale u računar koji je obavljao sav posao. Kasnije pojavom magnetnih traka I grupne obrade pojavio se I prvi operativni sistem koji je automatski počinjao sledeći zadatak nakon predhodnog.

Treća generacija računara (1965–1980)

Računari treće generacije prave se od integrisanih kola. Novi korisnici računara najpre žele slabije modele koji su jeftiniji, dok će im jači, brži i skuplji modeli biti potrebni tek nakon izvesnog vremena. IBM taj problem pokušava da razreši uvodjenjem klase računara IBM System/360. Svaki od ovih računara je pogodan i za naučnu i za poslovnu primenu, pa je time podela računara na ove dve vrste nestala. Ovaj koncept su preuzeli i ostali proizvođači računara. Računari iz serije System/360 radili su pod operativnim sistemom OS/360, koji je bio veoma glomazan i prepun grešaka. Kod treće generacije računara posebno treba istaći pojavu dva operativna sistema: Multics I Unix.

MULTICS (MULTIplexed Information and Computing Service) neuspela je ideja kompanija MIT, Bell Labs i General Electric da se napravi moćan računar i operativni sistem koji će biti u stanju da radi sa velikim brojem terminala.

UNIX, uprošćena je varijanta MULTICS sistema, koja je doživela praktičnu realizaciju i ekspanziju do današnjih dana.

Četvrta generacija računara (1980–1990)

U četvrtoj generaciji računara, prvi put se pojavljuju personalni računari. Računari su bili dovoljno jeftini, tako da su ih mogli priuãtiti i više odseka iste firme ili univerziteta, dok su personalni računari postali dovoljno jeftini da ih mogu imati i pojedinci.

U prve operativne sisteme za personalne računare spadaju MS-DOS i UNIX.

Kasnije počinje munjevit razvoj operatinih sistema zbog sve većih potreba korisnika I brzine razvoja hardware-a I software-a. Microsoft je napravio Windows operativni sistem koji je najpopularniji danas I našao je širkou primenu na personalnim računarima. Apple computer Inc. je razvio MacOS X za Machintosh računare dok je Linux ostao najprilagodljiviji operativni sistem zbog svoje open-source licence.

Mobilni operativni sistemi

Zapaženiji mobilni operativni sistemi su: Symbian, Windows Mobile, IOS, Android.

Symbian koristio se na Ericsson, Motorola i Nokia telefonima.Windows Mobile je imao uspone i padove ali se na scenu vratio 2010. sa Windows Phone sistemom i Windows 10 for mobile sistemom. IOS sistem baziran na Unix Darwin sistemu .Android sistem baziran na Linuxu i glavna konkurencija IOS sistemu.

Autor: Budisavljević Dušan

Priredio: Miroljub Zahorjanski

4078-razvoj-operativnih-sistema