Računari u oblasti likovne umetnosti

Informatika (lat. informare) je nauka o iskorišćavanju informacija za upravljanje i donošenje odluka u privredi, nauci i tehnici; međutim danas možemo da dodamo i u umetnosti, obzirom na njen trenutni stepen razvoja i pravac u kome ide. Jedna od glavnih karakteristika umetnosti je univerzalnosti (koja ne poznaje granice), što je i karakteristika informacionog sistema.

Slikarstvo i vajarstvo su najstarije grane likovne umestnosti, a prva dela su nastala pre oko 30000 godina. Međutim, pronalazak fotografije krajem XIX veka i nešto kasnije pokretne slike tj. filma, u potpunosti je promenio značaj slikarstva i vajarstva. Likovni umetnici, čije veštine su izgubile na značaju (više nisu stalno prisutni na dvorovima da portretišu vladare i slično), nalaze nove teme i tehnike, koje su u skladu sa vremenom. Tako pojavom kompjutera, oni polako počinju da ga koriste, prvo za komunikaciju, a kasnije i olakšice u radu. Upotrebu računara kod likovnih umetnika možemo da podelimo u tri segmenta:

1. Saznanje- obrazovanje
2. Brže stvaranje dela
3. Komunikaciju, prezentaciju, marketing

11.Vizuelni umetnik često ima potrebu da gleda dela velikih umetnika, da bi došao do svoje ideje. Danas mu računar skračuje vreme traženja informacija, budući da nudi veliki asortiman umetnicke literature, fotografija slika, aplikacija za skice itd. Nekada je bilo značajno da obiđe najveće svetske  muzeje poput Luvra u Parizu, Nacionalne galarije u Londonu, muzeja Metropoliten ili Moma u Njujorku, muzeja Prado u Madridu, kao i  Prirodnjačkog muzeja u Beču, u kome se čuva najstarije izloženo vajarsko delo, nastalo između 15000 i 10000 god.pre n.e. Za tako nešto je trebalo dosta vremena, putovanja i novca, i uglavnom je to bila privilegija samo bogatih. Danas iz svoje sobe, umetnik gleda razne virtuelne muzeje i galerije i  biva obavešten o najnovijim dešavanjima u svetu. Detaljan opis slike i dobra rezolucija računara, koja se konstantrno usavršava, pomoći će da mu ugođaj bude veći. 2

Likovni umetnik za svoj rad koristi razne medije- materijale za rad se konstantno usavršavaju i pronalaze novi. Takođe i sredstva, kojima se umetnik služi prilikom stvaranja se stalno menjaju (npr. vajari imaju kompjuterizovane mašine kojima oblikuju kamen ili drvo, dok su nekada za to koristili gleto i čekić).

(Slika 1 – Blagovesti, umetnik Fra Angelico, muzej Prado; primer virtuelne galerije,  slika 2 – uveličani prikaz gore pomenute slike, detalji su precizno vidljivi)

2. Računar likovnom umetniku pomaže pri stvaranju ideje za delo, tako što se skice, i potom studije, stvaraju mnogo brže putem računara (bez bacanja materijala tj. novca). Umetnik je tako u mogućnosti, da napravi i prouči mnogo više kombinacija, a kasnije da svoje delo prebaci i na željeni medij (platno, papir itd.). Nekada je npr. za slikanje  portreta, bilo potrebno  višečasovno poziranje modela, dok danas uz pomoć fotografije i primenu računara – toga nema. Kao prostorna umetnost vajarstvo se stvara za enterijer ili ekstrijer. Ukoliko umetnik ima taj prostor na računaru, on će mnogo jednostavnije  dati više idejnih rešenja. Na isti način će i  grupa stručnjaka odabrati  najbolje resenje (ukoliko je u pitanju Konkurs). Umetničko delo (slikarsko ili vajarsko) se izgrađuje od odabranih medija – materijala (uljanih boja, stakla, kamena, plastičnih masa) i umetnik se u kompjuterskoj fazi, odlučuje koji će materijal primeniti, imajući informacije o svim novim materijalima.

Danas u doba visoko-tehnološkog razvoja i velike konkurencije, prilično su jeftini industrijski proizvodi npr. nameštaj, pa se oni koji ga izgrađuju trude da se po nečemu izdvoje. S toga se često udružuju sa vajarima, da bi potom radili po njihovom nacrtu (na računaru) unikatni nameštaj od skupog prirodnog meterijala i za mnogo veću dobit pri prodaji.

Takođe prilikom postavljanja izložbe, umetnik je nekada gubio dosta vremena u raspoređivanju svojih dela u samom izložbenom prostoru. Danas umetnik na računaru ima virtuelnu galeriju u kojoj će izlagati i mogućnost da dela rasporedi na najbolji način (sa mogucnosću pravljenja više rešenja). Tako napravljeni raspored na kompjuteru će mu pomoći da postavi izložbu u izuzetno kratkom vremenskom periodu.

33. Umetnik da bi stvarao mora da ima i povratnu komunikaciju od gledaoca – publike, pa postavljanjem svojih radova na internet on to i uspostavlja. Radovi se postavljaju u vidu kataloga ili videa (kratke reportaže o tome kako je delo nastalo, razvojnog procesa). Ukoliko pak umetnik izlaže radove u nekoj galeriji, njegov katalog pored  fotografija  najznačajnijih dela sa ižlozbe često  poseduje i cd, na kome se nalazi mnogo više dela. Na katalogu je uobičajeno da se nalazi i web adresa umetnika, koja mu omogučava kontakt sa potencijalnim kupcima. Danas umetnik da bi smanjio cenu svog dela, i time povečao prodaju, najčešće je i sopstveni menađer.

4Da li iz svega proističe da umetnika može da zameni računar?

“Sledeći Rembrant” (The Next Rembrandt), slika koja je nedavno izložena u Amsterdamu delo je ne ljudskog imitatora jednog od najvažnijih slikara, već informatičkog projekta koji je pokrenuo Holanđanin Bas Korsten. Softver koji je grupa naučnika, analitičara i istoričara umetnosti sastavljala tokom 18 meseci iskoristio je 162. 263 delova Rembrantovih slika kako bi algoritmima proizveo novu sliku koja podseća na Rembrantova dela. Projekat je oštro kritikovan iz očiglednih razloga, ali razvojni tim se u startu ogradio od optužbi da pokušavaju da softverom zamene umetnički talenat, rekavši da “samo Rembrant može stvoriti Rembranta.”

(Slika 3 – moderna galerija Valjevo, umetnčki katalozi, slika 4 – „The Next Rembrandt“ Kompjuterski generisana, 3D slika, urađena na osnovu podataka stvarnog dela)

Iz svega navedenog proističe, da upotreba računara omogućava umetniku da prati savremene tokove društva i  bude informisan o svemu,  da on informiše druge o svom radu i delu, kao i da brže stvara uz manje truda i novčanih ulaganja. Računari neće zametniti umetnika nikada, jer stvarajući umetničko delo, umetnik se pikazuje kao stvaralačko biće, koje uspeva da ostvari svoje sposobnosti i moći, da opredmećuje svoju misao, inteligenciju, čulnost i emociju. Zato je umetničko delo samo po sebi izvor zadovoljstva, ali je ono još veće ukoliko se umetnik u stvaranju manje troši, što mu sigurno omogućava upotreba računara.

Autor: Miona Tekelerović

4246-xa-racunari-u-oblasti-likovne-umetnosti-xa