Operativni sistemi – razvoj

Razvoj operativnih sistema je u tesnoj vezi sa razvojem kompjuterskih tehnologija. Danasnji operativni sistemi ne bi ni postojali da nije doslo do velikog tehnoloskog napredka u prethodnih 50 godina.

1940. – Prva generacija

Prvi elektronski digitalni računari nisu imali operativni sistem. Mašine iz tog vremena su programirane bit po bit, koristeći mehaničke prekidače, a ni programski jezici nisu postojali.

1950. – Druga generacija

U ovom periodu dolazi do pojave bušenih kartica, koje su malo unapredile ceo proces rada računara.

1956, GM-NAA I/O: pojavljuje se prvi operativni sistem, koji je razvijen od strane General Motors-a, za mainframe IBM 704, koji su oni koristili. Zadatak ovog os-a je bio da automatski pređe na sledeći zadatak, kada se trenutni završi.

1960. – Treća generacija

Sistemi 60ih godina, donose neke bitne nove koncepte. Prvi put se javlja koncept multiprogramming, gde se nekoliko poslova nalazi u glavnoj memoriji, u isto vreme. Procesor se zatim prebacuje sa posla na posao, čime se omogućuje da više poslova napreduje istovremeno.

Drugi bitni koncept koji se javlja je time-sharing. Svaki korisnik je imao svoj terminal, koji je bio povezan sa glavnim računarom. Pošto je više korisnika istovremeno koristilo računar, sistem je morao da brzo odgovara na zahteve svih korisnika, inače oni ne bi bilo dovoljno produktivni.

1966, DOS/360: Posle dugog niza, u kojima su bili samo hardverska kompanija, IBM započinje razvoj operativnih sistema. Posle niza neuspeha, objavljuju DOS/360, i njegove naslednike, čime postaju vodeća kompanija na poljima hardvera, i operativnih sistema.

1969, Unix: Razvili su ga Ken Thompson, Dennis Ritchie, Douglas Mcllroy i Joe Ossanna iz AT&T Bell labs. Prvo se proširio unutar velike kompanije AT&T, a zatim je nastavio da se širi, kako na univerzitetima tako i komercialno. Napisan je u jeziku C, koji je omogućio laku modifikaciju, prihvatanje i portabilnost.

Istorija Unix-a počinje sredinom 60ih, kada su MIT, AT&T Bell labs i General Electronic radili na eksperimentalnom time sharing sistemu nazvanom Multics. Multics je doneo dosta inovacija, ali je imao i dosta problema. Bell Labs se zbog veličine i sporog razvoja, polako povlači iz projekta, a Ken Thompson, Dennis Ritchie, Douglas Mcllroy i Joe Ossanna odlučuju da ponove posao, samo na nižem nivou.

1980. – Danas Četvrta generacija

Sa razvojem LSI (Large Scale Integration) kola i čipova, operativni sistemi su ušli u doba personalnih računara i radnih stanica. Mikroprocesorska tehnologija je napredovala do te mere, da je postalo moguće konstruisati desktop računare, koji su iste snage kao i mainframe računari 70ih. Dva operativna sistema su dominirala na personalnim računarima su: MS-DOS, napisan od strane Microsoft-a, za IMB PC i druge mašine, koje su koristile Intel 8080 CPU i njegove naslednike, i UNIX, koji je dominirao na računarima sa Motorola 6899 CPU.

1973, CP/M: Razvijen je od strane Digital Research-a. CP/M je postao popularan sistem 70ih. Dosta aplikacija je razvijeno za njega, uključujući WordStar i dBASE. IBM je hteo CP/M za njihove nove PC računare, ali su kasnije izabrali MS-DOS zbog problema oko dogovora.

1977, BSD: Razvijen od strane University of California, Barkeley. BSD je Unix distribucija, bazirana na ranim verzijama Unix-a iz Bell labs-a.

1981, MS-DOS: Razvijen od strane Microsoft-a za IBM PC. MS-DOS je prvi široko prihvaćeni operativni sistem za kućne korisnike.

IBM je kontaktirao Bill Gates-a, oko licence za njegov BASIC interpreter. Takodje su ga pitali da li zna za neki os koji bi mogao da radi na PC. On ih je uputio na Digital Research, koja je bila najdominantnija os kompanija tog vremena. IBM nije uspeo da se dogovori sa njima, i zato se vratio Bill Gates-u.
Gates je shvatio da lokalni proizvodjač računara, Seattle Computer Products, poseduje os koji bi mogao da iskoristi, DOS, i kupuje ga za 50.000$. Gates zatim nudi IBM-u paket DOS/BASIC, koji oni prihvataju, ali uz određene izmene. Gates zbog toga zapošljava Tim Paterson-a, koji je napisao DOS, u svoju novu kompaniju Microsoft. Konačni sistem je preimenovan u MS-DOS, i pod tim imenom dolazi sa IBM PC, i ubrzo postaje dominantni os, potiskujući CP/M.

1982, SunOS: Razvio ga je Sun Microsystems. SunOs je bio baziran na BSD.

1984, Mac OS: Razvijen je od strane Apple Computer, inc za njihov novi proizvod Macintosh home PC. Mac OS je prvi os koji dolazi sa GUI-jem, bio je jako stabilan i lak za korišćenje.

GUI je nastao na Stanfod-u, 60ih godina, od strane Doug Engelbart-a koji je izmislio prozore, ikone, meni i strelicu miša. Ovakav način interakcije sa računarom je prohvaćen od strane istraživača na Xerox PARC, i bio je implementiran u njihovim mašinama.

Jednog dana, Steve Jobs, ko-osnovač kompanije Apple, je prilikom posete PARC-u video GUI i odmah shvatio njegovu vrednost, nešto što menadžment Xerox-a nije. Jobs je odmah počeo sa izradom sistema sa gui-jem. Ovo je dovelo do sistema Lisa, koji je bio neuspeh. Posle njega dolazi Apple Machintosh, koji je bio veliki uspeh, kako zbog povoljnije cene od Lisa-e, tako i zato što je bio user-friendly, što je značilo da je bio lak za korišćenje korisnicima koji ne samo što nisu znali ništa o računarima, već nisu ni hteli da nauče.

1987, OS/2: Razvijen zajedničkim snagama IMB-a i Microsoft-a, koji i pored velikog marketinga, nije uspeo da se probije.

1991, Linux: Razvio ga je Linus Torvalds, kao besplatnu varijanu Unix sistema.

Linux je rođen sa sledećom porukom na Usenet.Newsgroup.com.os.minix:

Pozdrav svima koji koriste minix- Ja pravim (besplatan) operativni sistem (to je samo hobi, neće biti veliki i profesionalan kao što je GNU) za 386 (486) AT klonove.

Bila je to poruka finskog studenta, Linusa Torvaldsa, i taj je hobi izrastao, iz tih skromnih početaka, u jedan od u svetu najčešće korišćenih operativnih sistema nalik UNIX-u. On sada funkcioniše na mnogo različitih tipova računara, uključujući Sun SPARC i Compaq Alpha, kao i mnogim računarima baziranim na ARM, MIPS, PowerPC i Motorola 68000.

Godine 1992, GNU projekat (http://www.gnu.org/) usvojila je Linux jezgro za upotrebu na GNU sistemima, dok su čekali da bude završen razvoj sopstvenog (Hurd) jezgra. Projekat GNU ima za cilj da pruži potpun i slobodan Unix-oliki operativni sistem, kombinujući Linux ili Hurd platformu sa kompletnim paketom besplatnog softvera da radi na njemu. U cilju da se dozvoli nošenje GNU imena, autorska prava Linux jezgra promenjena su u GNU Javnom Ugovor o Licenci (http://www.gnu.org/copyleft/gpl.html) 1. februara 1992.

1992, Sun Solaris: Razvija ga kompanija Sun Microsystems. Solaris je široko korišćena Unix distribucija, i delimično je razvijena na SunOS-u.

1993, Windows NT: Razvija ga Microsoft kao vrhunski serverski operativni sistem. NT je korišćen na serverima, kao konkurent Unix-ovoj dominaciji u tom segmentu.

1995, Windows95: Razvija ga Microsoft, a bio je prvi njihov sistem sa GUI-jem. Uz veoma jaku podršku marketing, napravio je jako veliki uspeh. Takodje je uveo i Start dugme, koje ne prestaje da se koristi ni do danas.

1998, Windows98: Windows98 je bio naslednik sistema Windows95, razvojenog od strane Microsoft-a.

1999, MacOS X Server 1.0: Razvijen od strane Apple Computers inc, MacOS X Server 1.0 je bio prethodnik MacOS X desktop verziji, koja je izašla 2001. Razvijen je za Machintosh PC.

2000, Windows 2000: Razvio ga je Microsoft, Windows 2000 je bio dosta napredniji od Windows98. Skoro ceo je napisan od nule. Cilj su mu bili poslovni korisnici.

2001, MacOS X Version 10.0: Razvijen od kompanije Apple, ova verzija sistema je donela drastične promene u user-interface-u za korisnike Machintosh-a.

2001, Windows XP: Windows xp je poboljsanje verzije 2000. XP je ostvario veliki uspeh, i nije prestao da se koristi do današnjeg dana, uprkos novim sistemima koji su došli posle njega.

2003, Windows Server 2003: Microsoft, ovaj sistem je poboljšana verzija Windows NT OS

2007, Windows Vista: Microsoft, Vista je sistem koji nije prošao kako je bilo planirano.

2008, Windows Server 2008: Microsoft, poboljšanje u odnosu na verziju 2003

2009, Windows 7: Razvijen od Microsoft-a kao zamena XP-u, danas se nalazi na preko 50% personalnih računara.

2012, Windows 8: Zamišljen kao naslednik sistema Win7, ali kao i neki prethodni sistemi, nije prošao kako se očekivalo.

Mobilni operativni sistemi

Početkom 90ih, Psion objavljuje Psion Series 3 PDA, mali mobilni računar. Njegov operativni sistem je bio EPOC. Kasnije verzije EPOC-a postaju Symbian, sistem koji su koristili Ericsson, Motorola i Nokia. Microsoft Windows CE je bio baza za PocketPc 2000, koji je preimenovan u Windows Mobile 2003, koji je na svom vrhuncu 2007 bio najkorišćeniji os u USA.

2007. Apple pretstavlja iPhone i njegov sistem, IOS, koji je baziran na Unix-o likom Darwin sistemu. Godinu dana kasnije, Android je pretstavljen, baziran na Linux-u. 2010 Microsoft se vraca na scenu sa Windows phone sistemom, kojeg treba da zameni Windows 10 for mobile, 2015. godine.

Autor: Alibegović Damir

3600-operativni-sistemi-razvoj