Naučna fantastika i stvarnost – istraživači razvijaju tehnike za savladavanje zaklonjenih pogleda

NLOS scenario snimanja razrešen sa dve ivice i prikaz skrivene scene. a Prikaz scenarija snimanja i predložena sferna koordinata projektovane elevacije. Sa koordinatnim početkom u gornjem levom uglu okvira vrata, tačka skrivene scene se identifikuje po opsegu  ρ, azimutu θ i projektovanoj elevaciji ψ. b Prikazuje projektovanu elevaciju ψ u predloženom sfernom koordinatnom sistemu projektovane elevacije, to je projekcija konvencionalnog ugla elevacije sfernih koordinata na xz-ravan i takva je da je tan(ψ)=tan⁡(φ)sec ⁡(θ\tan (\psi)=\tan (\varphi)\sec (\theta). (Radi jasnoće, z-osa je preokrenuta tako da od (a) pokazuje nagore.) c Prikaz elementarne površine rezultat 10 jednakih podeoka na osi azimuta i projektovane elevacije sa fiksnim opsegom, ρ. Crvenom tačkom označen je primer površinskog elementa čiji je centar na (ρ, θ, ψ) = (1, 11π/40, 13π/40) i ugaoni opseg jednak π/20 duž azimuta i projektovane elevacije. d, e Predstavljaju promene u posmatranom merenju usled izvora skrivene tačke (crvena tačka) koja se kreće sa svoje pozicije u (d) na novu poziciju u (e) tako da su njen opseg i projektovani ugao elevacije fiksni i menja se samo njegov azimutni ugao. Svetlost iz tačke skrivene scene je zaklonjena ivicama vrata da bi se stvorio osvetljeni deo trapezoidnog oblika na plafonu. Opservacija u (d) ima osvetljeno trapezoidno područje čija je nagnuta ivica strmija od (e) jer se azimutni ugao izvora  tačke povećava od (d) do (e); visine osvetljenih delova trapeza u (d) i (e) su inače jednake jer je projektovani ugao elevacije nepromenjen. Autorska prava: Nature Communications (2024). DOI: 10.1038/s41467-024-45397-7

Autor: Cassidy Delamarter

Posle nedavne saobraćajne nesreće, Džon Marej-Brus je žalio što nije mogao da vidi kako dolazi drugi automobil. Nesreća je ponovo učvrstila zadatak pomoćnika profesora računarskih nauka i inženjerstva USF-a da stvori tehnologiju koja bi mogla da uradi upravo to: da vidi oko prepreka i na kraju da proširi vidokrug.

Koristeći jednu fotografiju, Marej-Brus i njegov doktorant, Robinson Čajkovski, kreirali su algoritam koji izračunava veoma precizne trodimenzionalne rekonstrukcije oblasti iza prepreka u punoj boji – koncept koji ne samo da može pomoći u sprečavanju saobraćajnih nesreća, već i pomoći policiji, ekspertima za istrage i spasavanja u situacijama talaca i strateških vojnih aktivnosti.

„Pretvaramo obične površine u ogledala da bismo otkrili regione, objekte i sobe koji su izvan naše linije vida“, rekao je Marej-Brus. „Živimo u 3D svetu, tako da dobijanje potpunije 3D slike scenarija može biti kritično u brojnim situacijama i primenama.“

Kako je objavljeno u Nature Communications, istraživanje Czajkovskog i Marej-Brusa je prvo te vrste koje je uspešno rekonstruisalo skrivenu scenu u 3D pomoću obične digitalne kamere. Algoritam funkcioniše tako što koristi informacije sa fotografije bledih senki koje padaju na obližnje površine kako bi se stvorila visokokvalitetna rekonstrukcija scene. Iako je previše tehnički za prosečnu osobu, može imati široku primenu.

„Ove senke su svuda oko nas“, rekao je Czajkovski. „Činjenica da ih ne možemo videti golim okom ne znači da ih nema.

Ideja da se zaobiđu prepreke decenijama je tema naučno-fantastičnih filmova i knjiga. Marej-Brus kaže da ovo istraživanje čini značajne korake u oživljavanju tog koncepta.

Pre ovog rada, istraživači su koristili samo obične kamere za kreiranje grubih 2D rekonstrukcija malih prostora. Najuspešnije demonstracije 3D snimanja skrivenih scena zahtevale su specijalizovanu, skupu opremu.

„Naš rad postiže sličan rezultat koristeći mnogo manje“, rekao je Čajkovski. „Za ovo više ne morate da trošite milion dolara na opremu.“

Czajkovski i Marej-Brus očekuju da će proći 10 do 20 godina dok ova tehnologija ne bude dovoljno robustna da je usvoji policija i proizvođači automobila. Trenutno planiraju da nastave svoja istraživanja kako bi dalje poboljšali brzinu i tačnost tehnologije, da bi proširili njene primene u budućnosti, uključujući samovozeće automobile kako bi poboljšali njihovu bezbednost i svest o situaciji.

„Za nešto više od jedne decenije otkako se pojavila ideja o gledanju iza uglova, došlo je do značajnog napretka, a interesovanje i istraživačke aktivnosti se ubrzavaju u ovoj oblasti“, rekao je Marej-Brus. „Ova povećana aktivnost, zajedno sa pristupom boljim, osetljivijim kamerama i bržom računarskom snagom, čine osnovu za moj optimizam o tome koliko brzo će ova tehnologija postati praktična za širok spektar scenarija.“

Dok je algoritam još uvek u fazi razvoja, dostupan je drugim istraživačima da testiraju i reprodukuju u svom sopstvenom prostoru.

Izvor: TechXplore