Tri milijarde korisnika mora da se odluči.
Potpuno nova bitka se vodi na računarima i telefonima i, bez obzira na ishod, iz temelja će promeniti korišćenje tehnologije u veoma bliskoj budućnosti. Na tom polju prednjači kompanija Google, dakle postoje i mnoge druge, jer će se Gmail verovatno promeniti više od bilo koje druge platforme. To znači da se tri milijarde korisnika nalazi pred ozbiljnim odlukama i savetuje im se da dobro razmisle pre nego što kliknu na „da“.
Govorimo o veštačkoj inteligenciji i vrtoglavoj brzini kojom novi alati „uleću“ u platforme i usluge koje svi svakodnevno koristimo. Kompanija Apple je možda nenamerno usporila, ali ne i Google i Microsoft. Njih ništa ne može zaustaviti.
Kao primer ćemo navesti istoriju pretraživanja u Chrome pregledaču. Ona sadrži veoma lične podatke, dakle, sve ono što tražite na vebu kao i kako obeležavate ili nazivate ono što pretražujete. Plan je, međutim, da se veštačkoj inteligenciji dozvoli uvid u istoriju pretraživanja, ako joj to odobrite, da bi vas bolje upoznala i da bi, samim tim, mogla bolje da vam pomogne. To, ipak, nije vaš lični asistent koji će vam pomoći da obavite određene zadatke, već je to tehnološka platforma u vlasništvu najvrednije marketinške mašine na svetu. Dakle, dobro razmislite.
U tom kontekstu bi trebalo da spomenemo i kompaniju Microsoft. Naime, izgleda da je korisnike takoreći naterala da prihvate da im Copilot šeta po servisu OneDrive. Da li želite da vam Microsoft Copilot njuška po OneDrive datotekama, pitaju se mnogi. Pitanje je postavljeno suviše kasno, tako da odgovor nije važan. Dozvoliti veštačkoj inteligenciji da njuška po datotekama u oblaku može da izgleda pomalo jezivo, ali Microsoft kaže da će to raditi samo uz vašu dozvolu.
I tako dolazimo do Gmail usluge i potvrde kompanije Google od pre nekoliko dana da „Gmail uvodi pametniju funkciju pretrage koju pokreće veštačka inteligencija kako bi vam brže pokazao najrelevantnije rezultate“. To je nesumnjivo korisno ako uzmemo u obzir to kako upravljate porukama e-pošte i pošiljaocima da biste bolje prikazali rezultate ili da biste se rešili muke dok pretražujete e-poštu. U svakom slučaju, mnogi korisnici izgube dragoceno vreme da bi pronašli informacije u prepunom prijemnom sandučetu, uverava nas Google.
S druge strane, govorimo o veštačkoj inteligenciji kojoj je odobren slobodan pristup ličnim podacima korisnika. Kada smo pitali kompaniju da li će takav postupak uticati na zaštitu privatnosti korisnika, uverila nas je da je njen „prioritet poštovanje privatnosti naših korisnika dok im dajemo izbor i kontrolu nad njihovim podacima. Zbog toga je ta konkretna alatka jedna od „pametnih funkcija“ koje korisnici mogu da kontrolišu u svojim podešavanjima personalizacije“.
Dakle, niko ne spominje da se podaci koriste za obuku modela veštačke inteligencije ili za unapređenje marketinških profila, ali se analiziraju. Stručnjaci nas upozoravaju da ako mislimo da su uslovi korišćenja usluge koje postavlja Google razumni, možda cemo ipak želeti da sprečimo kompaniju da čuva naše razgovore u modelu Gemini. Veštačka inteligencija se brzo razvija, a zakonodavci uveliko zaostaju u uočavanju etičkih i pravnih posledica generativne veštačke inteligencije.
Korisnici sada moraju da odluče o postavljanju određenih granica. Za mnoge postoji velika razlika između analize koju obavlja veštačka inteligencija na uređaju, koja može da se revidira, i analize onoga što se nalazi u oblaku, koliko god da su politike privatnosti uverljive. Postoji velika razlika između „ne mogu“ i „neću“, što jasno pokazuje nedavna promena između lokalne obrade i one u oblaku koju je uvela kompanija Amazon.
Stručnjaci vam preporučuju da isključite obuku veštačke inteligencije. To neće uticati na vaše iskustvo pri korišćenju modela Gemini i služiće kao osiguranje od bilo kakvih promena uslova korišćenja usluge Gemini. Treba samo da isključite obuku veštačke inteligencije na jednom uređaju da biste je onemogućili na svim uređajima na kojima ste prijavljeni na uslugu Gemini. Međutim, postoji niz politika privatnosti koje regulišu korišćenje različitih platformi i usluga. Trebalo bi još jednom da proverite da li veštačka inteligencija koju koristite ima pristup privatnom sadržaju, kao što je e-pošta.
Mnogi stručnjaci za sajber-bezbednost nas upozoravaju da svi podaci koje delimo na mreži, čak i na privatnim kanalima, mogu potencijalno da se čuvaju, analiziraju, pa čak i dele sa trećim stranama. Kada su informacije najvažnije i kad se posmatraju kao svojevrsna valuta, modeli veštačke inteligencije mogu da budu napravljeni tako da se temeljnije pozabave korisnicima koji otkrivaju ogromne količine ličnih podataka. Deljenje podataka može, konačno, da dovede do problema u očuvanju bezbednosti i privatnosti, a mnogi korisnici su potpuno nesvesni da takav rizik postoji.
Ranije smo tvrdili da Gmail i druge usluge e-pošte moraju da uhvate korak sa drugim platformama kada je u pitanju obrada podataka na uređaju. Ipak, to je od izuzetne važnosti iz još jednog razloga. Naime, takav postupak je najbolja preporuka za nove bezbednosne funkcije poruka i aplikacija. Isto bi trebalo da važi i za e-poštu.
Nije slučajno to što se Apple bori da ubaci veštačku inteligenciju tamo gde drugi nisu uspeli. Svi se slažu da kompanija malo drugačije pristupa celom spomenutom procesu. Zbog toga bi trebalo bez straha da predate velike količine podataka da bi Alexa funkcionisala najbolje što može, dok se čini da je Sem Altman iz kompanije OpenAI srećan pri pomisli da treba da uništi čitave kategorije poslova u ime napretka. Što se Tima Kuka i njegove kompanije tiče, treba da istaknemo da je čistija i pozitivnija slika decenijama deo privlačnosti kompanije, a to obuhvata i vrlo jasno usredsređivanje na zaštitu privatnosti.
Nova Gmail alatka označena je kao „najrelevantnija“ pretraga i postepeno se uvodi na lične Google naloge. Google kaže da joj se može pristupiti na vebu i u zvaničnoj Gmail aplikaciji za Android i iOS. Možete da se krećete između uobičajenih „skorašnjih“ i „relevantnih“ rezultata veštačke inteligencije. Posle izvesnog vremena, i poslovni korisnici će moći da uživaju u toj funkciji.
Zanimljivo je da se ta promena ne uvodi istovremeno za privatne i poslovne korisnike. Postoji sve veća zabrinutost u preduzećima u vezi sa vlasničkim i osetljivim podacima koji se otkrivaju preko upita prosleđenih veštačkoj inteligenciji, pri čemu ima malo ili nimalo kontrole.
Prema izveštajima kompanije Global Data, skoro tri četvrtine preduzeća je zabrinuto „zbog rizika po privatnost i integritet podataka pri korišćenju veštačke inteligencije, što usporava usvajanje tehnologije“. Istraživači takođe upozoravaju da „59 procenata preduzeća nema poverenja u usvajanje tehnologije u svojim organizacijama. Samo petina ispitanika prijavila je visoko ili veoma visoko usvajanje veštačke inteligencije u svojim organizacijama“.
Što se tiče privatnih korisnika, tehnologija se razvija takvom brzinom da oni ne uspevaju da shvate uticaj na bezbednost i privatnost onoga što se dešava na njihovim računarima i telefonima. Rizik je toliki da bi podrazumevani odgovor glavnog direktora za informatičku bezbednost trebalo da bude odričan sve dok ne budu dostupna odgovarajuća pravila upravljanja i kontrole. Uzbudljive nove funkcije su predstavljene kao privlačne, ali predvode ogroman ekosistem prikupljanja i analize podataka.
Stručnjaci upozoravaju da su alati generativne veštačke inteligencije postali sastavni deo modernih tokova posla, jer obećavaju efikasnost i inovacije, ali te prednosti donose značajne rizike po bezbednost podataka. Uprkos potencijalu tih alata, mnoge organizacije oklevaju da ih u potpunosti usvoje, jer su zabrinuti da bi osetljivi podaci mogli nenamerno da se dele ili da se možda koriste za obuku tih sistema. Organizacije rizikuju da izgube svoju konkurentsku prednost ako izlože osetljive podatke. Ipak, istovremeno rizikuju i da propuste priliku da usvoje generativnu veštačku inteligenciju i zaostanu. Možda zbog toga kompanija Google postepeno uvodi te alate.
U poslednjih godinu dana, videli smo nekoliko uzastopnih veštački inteligentnih ažuriranja platforme Gmail/Workspace. To se neće zaustaviti. Zbog toga će biti važno da korisnici budu odlučni u vezi sa onim na šta pristaju, kako sve to funkcioniše i koje su dostupne opcije za uključivanje i isključivanje te funkcije.