Dvadeset dve činjenice koje niste znali o Vikipediji

Veliki smo obožavaoci Vikipedije. Neprofitna organizacija predstavlja do sada najveću kolekciju znanja prikupljenu na jednom mestu. Iako je koncept besplatne онлајн enciklopedije, kojom upravlja zajednica, postojao već neko vreme, Vikipedija, kakvu sada znamo, zvanično je objavila svoj prvi članak 15. januara 2001. godine, dva dana nakon što su domen registrovali Džimi Vels i Lari Sanger. Bez obzira na to da li ste tokom poslednjih 20 godina koristili Vikipediju za učenje или posao или da biste zadovoljili povremene nalete radoznalosti, razrešili rasprave или varali na večernjim kvizovima na Zoom platformi, svi smo zahvalni neverovatnoj i besplatnoj usluzi.

Da bismo proslavili dvadesetogodišnjicu Vikipedije, podelićemo sa vama više od dvadeset činjenica o besplatnoj enciklopediji za koje nikada niste znali niti ste mogli da pretpostavite da postoje.

1. Statistički podaci o Vikipediji su zapanjujući. Trenutno ima više od 55 miliona članaka na više od 300 jezika.

2. Postoji više od 280.000 urednika koji svakog meseca posvete deo svog vremena daljem razvoju Vikipedije.

3. Vikipediji svakog meseca pristupa 1,5 milijardi pojedinačnih uređaja iz celog sveta.

4. Postoji spomenik Vikipediji (ili Pomnik Wikipedii, kako ga naziva lokalno stanovništvo) koji se nalazi u mestu Slubice u Poljskoj. Autor spomenika je jermenski vajar Mihran Hakobijan i odaje počast saradnicima na Vikipediji. Otkriven je na Frankfurtskom trgu u oktobru 2014. godine.

5. Kladimo se da ne možete da pogodite o kome je napisana prva stranica na Vikipediji. Nije u pitanju nijedna trenutno poznata ličnost niti globalno popularna. Sasvim slučajno, prva stranica je napisana o Tomasu Ridu, škotskom filozofu iz 18. veka.

6. Uređivanje i poboljšavanje stranica na Vikipediji o destinacijama za odmor i gradovima koje bi trebalo posetiti mogu imati uticaja na turizam i potencijalno povećavaju za 9 procenata broj noćenja turista koji odluče da ostanu u gradu, navode italijanski istraživači.

7. Ako kliknete na prvu vezu u glavnom tekstu članka na Vikipediji, a zatim ponavljate postupak za sledeće članke, skoro uvek ćete doći do članka o filozofiji. U februaru 2016. godine, to je bio slučaj u zapanjujućih 97 procenata svih članaka na Vikipediji.

8. Astronaut Paolo Nespoli je 2017. godine snimio svoj glas dok se nalazio na Međunarodnoj svemirskoj stanici, a snimak je kasnije korišćen u članku o njemu na Vikipediji – što je bio mali korak za njega, ali veliki za pokret Vikimedija. Tada je prvi put napravljen neki sadržaj u svemiru koji je bio namenjen prvenstveno Vikipediji.

9. Vikipedija je jedna od deset najposećenijih veb-lokacija na svetu, ali jedina je glavna veb-lokacija na svetu koju vodi neprofitna organizacija.

10. Print Wikipedia (štampana Vikipedija) je umetnički projekat Majkla Mandiberga koji je odštampao 106 od 7.473 toma Vikipedije na engleskom jeziku, zaključno sa 7. aprilom 2015. godine. U projektu su prikazane naslovne strane prvih 1.980 tomova u kompletu, dopunjenih sa 106 stvarnih fizičkih tomova, od kojih svaki ima oko 700 stranica. Sadržaj se nalazi u 91 knjizi od kojih svaka ima oko 700 stranica. Projekat je prikazan u galeriji Deni u Njujorku u leto 2015. godine.

11. Mnogi Vikipedijanci vole plišane igračke, što se može videti na stranici Wikimedia Cuteness Association . Njom upravlja Board of Cuties – u kome se, između ostalih, nalazi i Petar Platipus – da bi se „podstaklo učešće plišanih igračaka i promovisala privlačnost u pokretu Vikimedija“.

12. U izdanjima Vikipedije na različitim jezicima, urednici pokazuju zahvalnost jedni za druge dajući jedni drugima virtuelne zvezde (engl. barnstars ). U izdanju na ukrajinskom jeziku to su virtuelne konzerve kondenzovanog mleka – a ponekad im šalju IRL (in real life) poruku.

13. Toliko voliš Vikipediju da bi želeo svima da pokažeš svoju naklonost prema njoj? Može i to. Francuska modna kuća Études je u stvaranju svoje linije proleće/leto 2020, sarađivala sa fondacijom Vikimedija kako bi razvila liniju odeće sa temom Vikipedija, uključujući udobne dukserice sa kapuljačom i bejzbol kape.

14. Više od 18.000 ljudi na više od 1.260 događaja širom sveta učestvovalo je u projektu Art+Feminism edit-a-thons , što je dovelo do stvaranja i poboljšanja više od 84.000 članaka na Vikipediji i drugim Vikimedija projektima.

15. Jedan neverovatno posvećen urednik napravio je preko 47.000 izmena da bi ispravio frazu na engleskom comprised of. Urednik Giraffedata detaljno je obrazložio zašto je to uradio. U suštini, fraza se smatra lošim engleskim jezikom.

16. Prošle godine, skoro 7 miliona ljudi finansijski je podržalo je Vikipediju. Nadajmo se da će ih ove godine biti još više.

17. Svake godine saradnici Vikipedije širom sveta organizuju Wiki Loves Monuments, najveće takmičenje za izbor najbolje fotografije na svetu. Preko 60.000 učesnika iz preko 40 zemalja predalo je preko 1,7 miliona fotografija kulturnog nasleđa od 2010. godine. Takmičenje je održano i 2020. godine uz strogo poštovanje svih mera.

18. Svaki članak na Vikipediji ima transparentnu istoriju revizija. To znači da možete da se vratite na ranije verzije i pratite kako je napisan svaki članak, korak po korak.

19. Ljudi koji rade na Vikipediji nazivaju se Vikipedijancima. Izgradnja najveće svetske baze podataka sa ljudima iz svih krajeva sveta može predstavljati izazov. Vikipedijanci pišu pravila, smernice i eseje kako bi pomogli drugim ljudima da shvate šta znači biti Vikipedijanac. Esej pod naslovom Nijedan gnevni mastodont (engl. No angry mastodons), savetuje vas da ne bi trebalo da uređujete članke kada ste gladni или pijani. Odličan savet.

20. Jedan od prvih napisanih članaka na Vikipediji opisivao je običnu pudlicu. Jednostavno je pisalo: „Pas prema kome se određuju svi ostali“. Stranica engleske Vikipedije o pudlici sada ima više od 6.000 reči i uključuje mnoštvo reči koje su ljudi izmislili da bi nazvali pudlice ukrštene sa drugim vrstama pasa, uključujući, Labradoodle, Poochon, Cockapoo, Spoodle, Maltipoo, Goldendoodle, Schnoodle, Pekapoos, Cavapoo i Bernedoodle.

21. Postoji asteroid koji je nazvan po Vikipediji. 274301 Wikipedia je Vesta asteroid koji kruži u unutrašnjem delu pojasa asteroida. Prečnik mu je otprilike 1 kilometar.

22. Vikipedija se razvija brzinom od preko 1,9 uređivanja u sekundi, koje obavljaju urednici iz celog sveta. Dakle, ako vam bilo potrebno pet minuta da pročitate ovaj tekst, na Vikipediji je izvršeno 570 izmena kad ste došli do kraja ove liste.

Zadivljujuća Vikipedija

Nadamo se da ste uživali u činjenicama vezanim za Vikipediju i da sada znate više o besplatnoj enciklopediji nego što ste znali pre. Svakako smo zahvalni što smo dvadeset godina besplatno koristili sadržaj na Vikipediji i uživali u njemu. Zbog toga sjajnoj neprofitnoj organizaciji želimo sve najbolje u sledećih dvadeset godina.

6118-dvadeset-dve-cinjenice-koje-niste-znali-o-vikipediji