Fakulteti se spremaju za neizvesni zimski semestar na internetu

Mnoge obrazovne ustanove se spremaju za neki oblik virtuelnog podučavanja na jesen. Za fakultete i studente okolnosti neće biti savršene, ali svakako neće moći da se vrate u normalu. Kada je pandemija korona virusa opkolila fakultete ovog proleća, svet Karla Zaratea se kao i za hiljade drugih studenata, iz prostranih učionica prebacio na Zoom ekrane. Seća se koliko je bio težak ispit iz organske hemije koji je radio iz svoje sobe, pokušavao da shvati kako funkcioniše nepoznata platforma i koristio bežični kućni internet koji je delio sa svojim roditeljima, babom i dedom i sestrom. Pretpostavlja da je njegov profesor, takođe nenaviknut na ekrane koji su zamenili učionice, namerno i nepotrebno dao izuzetno težak test jer se pribojavao da će studenti prepisivati. Nije bilo baš idealno, primetio je Zarate.

Koledži i univerziteti širom zemlje ovog su proleća brzo prešli na učenje na daljinu. Kako se bliži jesen, s tim da će broj slučajeva Covida-19 u nekim oblastima dostići vrhunac i da vakcine nema na pomolu, škole se moraju suočiti sa pitanjem kako će bezbedno početi nastavu. S obzirom na to da smernice za socijalno distanciranje ograničavaju broj studenata koji mogu da zauzmu jednu učionicu, pitanje mnogih koledža i univerziteta širom zemlje nije da li će primeniti neki oblik mrežnog učenja, već kako.

U aprilu je kampus Zarateovog fakulteta postao je jedan od prvih u zemlji koji je objavio planove da će na jesen većinu časova ponuditi na mreži. Ostali fakulteti u sistemu Državnog univerziteta u Kaliforniji, čija 23 kampusa opslužuju skoro 500 000 učenika, ubrzo su prihvatili isti plan. Zarate, student medicine, kaže da razume mere predostrožnosti koje njegov fakultet preduzima za predstojeću godinu, ali i dalje brine za svoje ocene, kao i da li će moći uspešno da nauči materijal na mreži.

Inače, kako leto odmiče, fakulteti konkretizuju svoje planove za zimski semestar. Neki predlažu modele koji kombinuju neposredna predavanja i predavanja na mreži. Univerzitet u Teksasu očekuje da će studenti stići u kampus početkom avgusta, s tim što će do petine svih časova biti ponuđeno putem interneta. Studenti će završiti ispite na daljinu posle Dana zahvalnosti, u iščekivanju potencijalnog drugog talasa virusa zimi. Univerzitet Kornel predložio je „listu“ od šest opcija, sa nekim komponentama učenja na daljinu u svakom scenariju. Univerzitet u Floridi detaljno je opisao višefazni pristup, napominjući da nastavnici „istražuju nove i kreativne načine upotrebe tehnologije za obavljanje nastave u različitim alternativnim modusima, koristeći fleksibilne formate“.

Ako izjave rukovodilaca fakulteta zvuče neodlučno i nejasno, studenti su na aplikaciji TikTok bili vrlo odlučni i jasni kad su izrazili svoje nezadovoljstvo školskim planovima za jesen. Sa svoje strane, fakulteti i administratori donose odluke o ponovnom otvaranju usred gomile nepoznatih okolnosti. Zbog mnogih neodgovorenih pitanja o korona virusu, od toga kako se prenosi na otvorenom do uticaja na naše telo, planovi za budućnost su na prilično nesigurnim osnovama. Dakle, šest или sedam nedelja pre početka nastave su sve presudnije: ako je proleće nateralo škole da pređu u režim digitalnog preživljavanja za nekoliko dana, leto će administratorima i nastavnom osoblju pružiti malo (ali ne mnogo) vremena da se pripreme za brzi dolazak jeseni.

Hibridno učenje

U zavisnosti od stava fakulteta o podučavanju na mreži, od profesora se očekuje da se pripreme za novi format nastave – kad stignu. Pošto većina profesora obično ne predaje na mreži, leto je pravo vreme za pripremu. Međutim, profesori preko leta ne dobijaju platu. Ipak, iako im je drago što će zahvaljujući nastavi na internetu biti bezbedni, profesori će morati da provedu najmanje 100 neplaćenih sati menjajući i prilagođavajući predavanja, ispite i interakcije studenata, uključujući razmatranje pristupačnosti za svoje studente sa invaliditetom. Mnogi bi voleli da drže uobičajena predavanja, ali poštuju brigu o svom zdravlju i zdravlju onih oko njih. Za neke su predavanja izuzetno važna jer se tako razvija zajednica, a drugi kažu da su predmeti koje oni predaju izuzetno teški. Pitanje je kako je poverenje i otvorenost između studenata moguće postići na virtuelnim platformama.
Fakulteti koji su se odlučili za hibridnu nastavu, kombinaciju neposrednog predavanja i predavanja preko interneta, moraće u potpunosti da se prilagode novom načinu podučavanja. Neki univerziteti su najavili planove da nude časove neposredne i онлајн nastave, što znači da će na nekim predavanjima, polovina studenata biti u učionici, dok će druga polovina slušati predavanje izdaleka.

Neki studenti, koji se još nisu oporavili od prolećnog haosa, dovode u pitanje vrednost онлајн или delimično онлајн obrazovanja. U zemlji u kojoj školarina na privatnom, četvorogodišnjem fakultetu košta u proseku 32.410 dolara godišnje, prelazak na učenje na daljinu doveo je u pitanje vrednost kurseva na fakultetu. Ako ne postoji neposredna interakcija sa profesorom, šta onda studenti plaćaju? Prošlog proleća, studenti i porodice podneli su tužbe protiv fakulteta, tražeći povraćaj školarine i navodeći niži kvalitet nastave. Studenti su pomoću peticija pokušali da izvrše pritisak na neke fakultete da smanje školarinu za sledeći semestar koji će biti онлајн, ali bez uspeha.

Ipak, iako je prošli semestar bio prilično izmenjen, to ne znači da je obrazovanje preko interneta suštinski lošije od neposrednog podučavanja или da se ne može odlično organizovati, kažu neki profesori. Treba ga samo pažljivo osmisliti i jasno reći studentima šta se od njih očekuje i koje zahteve treba da ispune. Fakultetima preostaje jedino da se pripreme za nesigurnu jesen. Fakulteti pokušavaju da studente snabdeju opremom koja će im biti potrebna za nastavak predavanja na jesen, kao što su prenosivi računari, hot-spotovi i telefoni.

Strah od povratka na fakultete

Pored opšte zbrke u kojoj su se studenti našli proletos zbog prelaska na učenje na daljinu, sada imaju pomešane stavove u vezi sa mogućim povratkom na fakultete i u studentske domove. Jedan od studenata živi sa svojim dedom i babom i svestan je da su oni mnogo podložniji obolevanju. Retko kad izlazi iz kuće, a kad se vraća, obično ulazi kroz garažu, presvlači se, koristi dezinfekcione vlažne maramice i tek onda ulazi u prostoriju gde boravi njegova porodica. Ako bude morao da se vrati u dom i na fakultet zbog predavanja или vežbi, moraće da preduzme dodatne mere opreza kako ne bi doneo virus kući.

Drugi student, koji tek treba da počne studije, procenjuje da samo 20 procenata njegovih kolega poštuje pravila održavanja fizičke distance i nosi maske. Pošto boluje od astme, podložniji je obolevanju od virusa. Zbog toga je odlučio da sva predavanja sluša онлајн. Studente koji su trenutno u prinudnom karantinu u kućnom okruženju ne čeka prijatna jesen. Jedna studentkinja sa Univerziteta Severna Karolina kaže da joj je, iako se plaši da studenti neće poštovati smernice o socijalnom distanciranju, na kraju ipak laknulo što univerzitet ponovo otvara svoj kampus i nudi kombinacije neposrednog i онлајн predavanja. Zdravstvene usluge u kampusu, takođe, su jedan od njenih razloga za povratak. U avgustu se vraća u kampus i nada se da će ostali studenti poštovati pravila o distanciranju.

5906-fakulteti-se-spremaju-za-neizvesni-zimski-semestar-na-internetu