Gotfrid Vilhelm Lajbnic: Kako je njegov binarni sistem oblikovao digitalno doba

Nule i jedinice su promenile svet!

Binarni kod je jezik računara i elektronskih uređaja. Iako upotreba binarnih brojeva potiče još iz drevnog Egipta, filozof i matematičar iz 17. veka Gotfrid Vilhelm Lajbnic stvorio je binarni numerički sistem koji koristimo danas. Kompanija „Gugl“ je 1. jula proslavila 372 godine od njegovog rođenja tako što je prikazala binarne brojeve u „Gugl dudlu“ Lajbnic, rođen 1. jula 1646. godine, značajno je unapredio naučne sisteme filozofije i matematike. Kad mu je bilo petnaest, dobio je diplomu Filozofskog fakulteta posle godinu dana studiranja. Bio je jedan od prvih pobornika teorije racionalizma i predvideo je nastanak savremene logike i analitičke filozofije.

Razvio je oblik infinitezimalnog računa skoro u isto vreme kad i Isak Njutn i smatra se jednim od najznačajnijih predstavnika filozofije racionalizma u 17. veku. Bio je i pronalazač. Najpoznatiji je bio po varijacijama mehaničkog kalkulatora. Dizajnirao je novi tip mehaničkog kalkulatora baziranog na nazubljenim cilindrima, koji se sada zove Lajbnicov točak. Uređaj je mogao da sabira, oduzima, množi i deli i bio je izuzetno korišćen u 19. i 20. veku. Kasnije, 1689. godine, stvorio je savremeni binarni sistem da bi na taj način preveo verbalne logičke iskaze na jezik matematike, koristeći samo nule i jedinice.

Lajbnic je opisao svoj sistem u članku pod nazivom „Tumačenje binarne aritmetike“ (Explication de l’Arithmétique Binaire) koji je objavljen 1703. godine. U članku je objasnio kao se koriste nule i jedinice da bi se dobili brojevi i rekao da je kod koji se u tom slučaju koristi vrlo jednostavan. Napisao je: „Svi ti postupci su toliko jednostavni da nema potrebe da se bilo šta pogađa или isprobava.“

U to vreme, Lajbnicov binarni sistem je uglavnom korišćen da bi se povezala njegova filozofija i religijska uverenja sa matematikom i nije imao neku posebnu svrhu. To se, međutim, promenilo kad su počeli da se razvijaju računari u ranom 20. veku kao i oko početka Drugog svetskog rata. Pošto je za upravljanje funkcijama prvih računara bio potreban ograničeni jezik, računarski stručnjaci su koristili binarni sistem da bi predstavili „uključeno“ i „isključeno“ или jedinice i nule.

Sa razvojem računara, binarni kod je postao najčešće korišćen jezik. Lajbnicov razvoj koda postavio je osnovu za stvaranje Digitalnog doba skoro trista godina kasnije.

Dok se savremeni računari i dalje razvijaju, stručnjaci se trude da omoguće računarima prevazilaženje binarnog koda i pokušaju da ih naprave sličnijima ljudskom mozgu.

Treba spomenuti i njegov izuzetni doprinos i u drugim naučnim disciplinama uključujući biologiju, medicinu, psihologiju i lingvistiku.

4952-gotfrid-vilhelm-lajbnic-kako-je-njegov-binarni-sistem-oblikovao-digitalno-doba