Nova knjiga opisuje kako je Silicijumska dolina stekla moć koju danas ima

Da li vam je poznato ime Majk Markula? Kad se govori o osnivanju kompanije Apple , uvek se spominju dva imena, Stiv Džobs i Stiv Voznijak, ali Markula zaslužuje da se i o njemu nešto kaže или da mu se u knjizi posveti više od jednog poglavlja. To je mišljenje koje je spisateljka Lesli Berlin iznela u svojoj novoj knjizi Troublemakers: Sillicon Valley’s Coming of Age (Provokatori: Punoletstvo Silicijumske doline) koju je izdala kuća Sajmon i Šuster. Džobs i Voznjak su imali ideje i prototipove, ali Markkula je, kao prvi predsednik kompanije Apple, pomogao organizaciju finansiranja kompanije i primenu nadzora potrebnog za dobavljanje Apple proizvoda u prodavnice. Berlin u knjizi prati aktivnosti prvih preduzetnika, kao što je Markula, od najranijih dana Silicijumske doline kad su sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka postavljali temelje za nagli tehnološki razvoj današnjice. Autorka knjige, koja na Stanford univerzitetu prati razvoj Silicijumske doline, opisuje razgovor koji je 2003. godine vodila sa Stivom Džobsom. Kad ga je pitala zbog čega mu je prijatno da razgovara sa veteranima Silicijumske doline kao što su Robert Nojs (Intel ) i Endi Grouv, odgovorio joj je: „Da biste razumeli današnja dešavanja, morate da saznate šta se dešavalo pre.“

Tema njene nove knjige je vraćanje u najraniji period razvoja računarstva kad su mašine zauzimale ogroman prostor u korporacijama, a imale manje memorije nego današnji pametni sat. Opis najranijih dana razvoja, bez obzira na to koliko je bio primitivan, značajna je prekretnica i mora se spomenuti. Uz to, čini knjigu zabavnom za čitanje. Autorka nas, takođe, podseća na rođenje interneta i mikroprocesora i na kompanije kao što su Atari, Xerox, Genetech i Activision. Veoma zanimljive su priče o kompanijama Apple i Atari. Kad se spomene Apple , većina ljudi se seti da je kompanija izmislila personalni računar, ali njene inovacije su ubrzo pale u zasenak kad su se Microsoft i IBM udružile i ponudile drugačiju vrstu personalnog računarstva. Berlin nas vraća u prve godine osnivanja i na neponovljiv način opisuje kako je Markula smireno i disciplinovano vodio kompaniju i od nje napravio ono što je danas. Uspeo je da obezbedi sigurno finansiranje i obezbedi proizvode za svoje korisnike.

Atari je stvorio prvu popularnu video-igru na svetu, Pong (da li se sećate, deco?) koja se pojavila 1972. godine u arkadnim video-igrama, a zatim je doneo igre kući (za to vreme, izuzetno radikalna ideja) sa prenosivom konzolom koja se priključivala na televizor. Video -igre su imale svoje uspone i padove, ali danas predstavljaju industriju koja donosi 100 milijardi dolara zarade godišnje. Ideje koje su se pojavile na početku razvoja promenile su način na koji gledamo filmove i TV emisije, a sada se polako menjaju u virtuelnu i proširenu stvarnost – zahvaljujući Atarijevom Nolanu Bušnelu i Tedu Dabniju.

Mnogi od nas zaboravljaju da je pre kompanije Apple , mladi Stiv Džobs radio u kompaniji Atari odmah pošto je napustio koledž. Iako je Apple bila uspešna od samog početka, to nije bilo ništa u poređenju sa uspesima Atarija. Autorka nas na to vrlo živopisno podseća.  Troublemakers je zabavna knjiga dobro potkrpljena dokumentima. Naravno, svi očekuju nastavak koji bi se verovatno bavio kompanijama Google, Facebook i Amazon.

4676-nova-knjiga-opisuje-kako-je-silicijumska-dolina-stekla-moc-koju-danas-ima