Šest pitanja koja ne smete da postavite u antimonopolističkom slučaju kompanije „Gugl“

U stvari, pitanja od pet milijardi dolara!

Kompanija „Gugl“ treba da plati kaznu od 5 milijardi dolara Evropskoj uniji jer je koristeći android okruženje narušila antimonopolistički zakon. Evropska komisija tvrdi da kompanija zloupotrebljava okruženje da bi nametnula svoje servise – Gugl pretragu, pretraživač Gugl Kroum i „Plej“ prodavnicu – kako korisnicima, tako i proizvođačima uređaja. Pošto je slučaj prilično zamršen, trebalo bi ga detaljnije objasniti i odgovoriti na mnogo ozbiljnija pitanja o tome šta se, u stvari, dešava. To nas pomalo podseća na slučaj kompanije „Majkrosoft“ koja je vodila antimonopolističku borbu sa vladom Sjedinjenih Država, ali ovde postoje određene razlike. Hajde da razjasnimo šta se dešava između kompanije „Gugl“ i Evropske unije. 1. Šta je kompanija „Gugl“ zgrešila?

Ukratko, Evropska komisija je utvrdila da kompanija nepošteno koristi android okruženje (koje kompanija poseduje i razvija) da bi nametnula korisnicima Gugl pretraživanje (što čini najveći deo poslovanja kompanije) i tako dobila nepoštenu prednost i sebi obezbedila monopol.
Takva procedura obuhvata tri stavke:

  • Kompanija „Gugl“ zahteva od proizvođača uređaja da uključe pretragu i aplikaciju Kroum da bi korisnici mogli da dobiju pristup Plej prodavnici i ostalim kompanijinim aplikacijama i servisima.
  • Kompanija plaća određenim velikim proizvođačima uređaja i dobavljačima mobilnih mreža da na svojim uređajima instaliraju kompanijine aplikacije za pretraživanje umesto nekih drugih.
  • Kompanija je, navodno, zabranila proizvođačima telefona da prave uređaje koji imaju instaliranu alternativnu verziju operativnog sistema android. Drugim rečima, da biste dobili bilo koju Gugl aplikaciju – uključujući „Plej“ prodavnicu i Gugl pretragu – proizvođači telefona su morali da se slože da ne razvijaju или prodaju uređaje koji imaju instaliranu alternativnu verziju okruženja android (kao što je verzija Fajer OS za tablete kompanije „Amazon“).

2. Zbog čega je kompanija „Epl“ pošteđena?

U izveštaju Evropske komisije se navodi da se android okruženje posmatra drugačije od, recimo, operativnih sistema kompanija „Epl“ или „Blekberi“ jer su oni ekskluzivni, vertikalno integrisani operativni sistemi za koje treća strana – proizvođači uređaja – ne može dobiti licencu. Suštinski, kompanija „Epl“ ne može biti odgovorna zbog toga što zahteva da se na njenim uređajima, koje je proizvela, koristi njen operativni sistem.
Pošto je android kompanije „Gugl“ dostupan drugim kompanijama i pošto „Gugl“ koristi i kompanije i njihove uređaje (prema mišljenju Komisije) da proširi svoju prevlast na tržištu pretraživača i poveća zaradu na mobilnom tržištu, kompanija se našla u nevolji.

3. Zar ne možete ništa da instalirate u android okruženju? Zbog čega je „Plej“ prodavnica toliko važna?

Ne možete. Zbog toga Fajer tableti i Fajer televizori kompanije „Amazon“ postoje i rade u android okruženju – iako nemaju „Plej“ prodavnicu niti bilo koju aplikaciju kompanije „Gugl“.

Ipak, prema mišljenju Komisije, „Plej“ prodavnica je suviše važna za android uređaje. Iz nje se instalira preko 90 % aplikacija na android uređaje. Komisija tvrdi da je proizvođači uređaja smatraju neophodnom aplikacijom (posebno otkad ne može legalno da se instalira na android uređaje ako nije prethodno instalirana).

Komisija je zabrinuta jer kompanija koristi „Plej“ prodavnicu kao podsticaj proizvođačima da ponude Gugl pretragu i Kroum bez opcije da ponude samo prodavnicu, i tako kompaniji daju nepoštenu prednost nad ostalim pretraživačima.
Drugim rečima, proizvođačima uređaja je potrebna „Plej“ prodavnica da bi bili konkurentni. Kompanija daje „Plej“ prodavnicu samo onim proizvođačima koje pristanu da instaliraju i pretragu (i Kroum), što znatno otežava ostalim pretraživačima da budu konkurentni.

4. Ako je pretraživanje problem, zbog čega je i Kroum obuhvaćen?

Na prvi pogled, negativan stav Evropske unije prema nametanju Krouma korisnicima izgleda nepošten. Kakve veze ima prevlast kompanije u pretraživanju sa internet pretraživačem? Kroum je, ipak, glavna staza do Gugl pretrage, tako da je i Kroum uključen u proceduru.

5. Kakav je stav ostalih kompanija?

Uglavnom, nemaju stav. Od kontaktiranih koje koriste android okruženje uključujući „Samsung“, „LG“, „OnePlus“, „Nokiju“, „Blekberi“ i „Amazon“, javile su se „Motorola“, „Soni“ i „HTC“, ali nisu komentarisale vest.

6. Šta će se dogoditi?

Kompanija „Gugl“ ima rok od 90 dana da se povinuje odluci Evropske komisije, što znači plaćanje kazne od 5 milijardi dolara. Osim toga, ne sme da primorava proizvođače da prethodno instaliraju Kroum i Gugl pretragu da bi ponudili „Plej“ prodavnicu i ne smeju da sprečavaju proizvođače da koriste alternativnu verziju androida. Kompanija se žalila na odluku. Videćemo šta će se dogoditi. Ako žalba ne bude prihvaćena, način funkcionisanja android okruženja doživeće drastične izmene.

4964-sest-pitanja-koja-ne-smete-da-postavite-u-antimonopolistickom-slucaju-kompanije-gugl