Trampov nevešt odgovor na kineski izazov

Kad je osnovana kompanija „Gugl“ 1998. godine, dva miliona Kineza je bilo povezano na internet u poređenju sa 83 miliona Amerikanaca. Dve decenije kasnije, Kina ima 800 miliona korisnika interneta, a Ameriku je premašila u mnogim oblastima, kao što su bespilotne letelice, mobilna plaćanja, deljenje bicikala i veštačka inteligencija. Ako uzmemo u obzir tu neverovatnu promenu, ne treba da nas čude zabrinutost i strah predsednika Trampa. Međutim, njegov odgovor na kineski izazov je nevešt i nespretan.

Ipak, Tramp je u pravu kad tvrdi da su kineski sudovi i zakonodavci u dosluhu sa kineskim kompanijama kad treba da se ukrade američka tehnologija. Kaj-Fu Li, koji je rođen u Tajvanu i bavi se ulaganjima rizičnog kapitala, napisao je u svojoj novoj knjizi da se Kina odavno mnogo udaljila od jednostavnog imitiranja pronalazaka sa Zapada. Čak i kad bi Trampov trgovinski rat potpuno zaustavio tehnološku krađu, to ne bi zaustavilo niti promenilo uznemirujuće aspekte kineskog napretka.

Li u svojoj knjizi iznosi priču o preduzetniku Vong Singu, poznatom i kao „Kloner“, koji je nekad bio simbol za tehnološkog imitatora u Kini. Vong je 2003, 2005, 2007 i 2010. godine kopirao najunosnije američke ideje za inovativne kompanije. Njegova imitacija društvene mreže „Fejsbuk“ čak ima i potpis „Produkcija Marka Zakerberga“. Međutim, Vong je u međuvremenu postao više od „klonera“. Poslednji njegov poduhvat koji je počeo kao kopija veb-sajta „Grupon“, koji se bavi grupnim kupovanjem sa popustom, prerastao je u uslugu koja se bavi dostavljanjem hrane, rezervacijom hotelskih soba i bioskopskih karata. Govorimo o kompaniji „Mejtuan Dijanping“, koja vredi dvadeset puta više od „Grupona“.

To isto važi i za kineski tehnološki sektor, ali u mnogo većoj razmeri. Kompanija „Alibaba“ počela je kao „kineski „Ibej“, ali odavno je prešla granice aukcije na mreži i stvorila grupu „Ant fajnenšal“ za pružanje finansijskih usluga, odnosno najbogatiju privatnu tehnološku kompaniju na svetu или „jednoroga“. Kompanija „Tencent“ je počela kao kineska verzija AOL- ove usluge slanja trenutnih poruka, ali danas može da ponudi sve od društvenih mreža do igrica na mreži i muzike. Od deset jednoroga koje navodi „Vikipedija“, tri su američke, jedna je indijska, a šest je kineskih.

Što je još gore, Kina je čvrsto odlučila da pobedi u trci za veštačku inteligenciju. Inače, Li se upoznao sa tim poljem još pre trideset godina dok je završavao doktorske studije na Univerzitetu Karnegi Melon. Nagli tehnički napredak koji je uslovio nedavni eksplozivni razvoj veštačke inteligencije odigrao se u Kanadi, Sjedinjenim Državama i Britaniji. Kina je bila na marginama tog razvoja. Sada, međutim, pošto Kina drži tehničke inovacije u šaci, užurbano juri napred sa zadatkom da ih primeni. U 2017. godini, kineske inovativne kompanije privukle su više rizičnog kapitala nego u Sjedinjenim Državama. Procenjuje se da će do 2030. godine, Kina dodati sedam biliona dolara na svoj bruto domaći proizvod zahvaljujući upotrebi veštačke inteligencije, što je dva puta više od očekivanog za celu Severnu Ameriku.
Ulozi su ogromni. Veštačka inteligencija ne pripada klasi pojedinačnih proizvoda kao što su društvene mreže или deljenje vožnje. Mnogo je sličnija električnoj energiji i predstavlja nagli napredak koji će iz temelja promeniti mnoge aktivnosti, od prevođenja dokumenata preko odlučivanja o odobravanju kredita do predviđanja ponašanja potrošača. Štaviše, pošto veštačka inteligencija zahteva ogromne skupove podataka, kineski konkurenti bi trebalo da se zabrinu zbog tendencije koja omogućava pobedniku nedostižnu prednost. Kompanije koje poseduju većinu podataka imaće najbolje proizvode koji će, s druge strane, privući najviše kupaca koji će, opet, doneti nove podatke i tako pobednika još više učvrstiti na tom položaju. Ne treba zaboraviti ni vojni potencijal veštačke inteligencije. Govorimo o rojevima bojnih autonomnih letelica, dakle, o novoj vrsti ratovanja.

Trampova strategija obrušavanja na kinesku krađu intelektualne svojine potpuno je promašila cilj koji je postavio izazov. Li i ostali ulagači rizičnog kapitala napominju da kinesku veštačku inteligenciju podstiču nemilosrdno borbeni preduzetnici koji će – kako Li kaže – naterati zaposlene u „Guglu“ da otrče u svoje prostore za dremku. Pored toga, podstaknuta je i bogatijim podacima jer Kinezi koriste mobilne telefone za sve, od zakazivanja pregleda kod doktora do plaćanja namirnica. Konačno, kineski uspeh je podstaknut i povoljnom infrastrukturom za veštačku inteligenciju. Vlada je napravila planove za autoputeve opremljene senzorima i solarnim panelima koji će navoditi i energijom dopunjavati autonomna vozila.

Sjedinjene Države nikada neće dostići kinesku manijakalnu i često nemoralnu komercijalnu kulturu koja je vođena idejom pobede po svaku cenu. S druge strane, ne postoji ništa što bi zaustavilo ulaganje u pametnu infrastrukturu i prepoznavanje društvene koristi od ogromne količine podataka pre nego što se reguliše poslovanje ogromnih tehnoloških giganata. Međutim, Tramp nastoji da uništi najvažnije sredstvo u toj borbi, a to je da učini Sjedinjene Države privlačnim za doseljenike. Bez obzira na napredak Kine, većina obrazovanih i talentovanih ljudi radije bi živela u Sjedinjenim Državama – gde postoji intelektualna i lična slobode, sigurnost zagarantovana zakonom, kultura i uzori.

Prošle nedelje, gorepomenuti kloner Vong Sing proslavio je predstavljanje prvog proizvoda svoje kompanije. Tom prilikom se zahvalio Stivu Džobsu: „Sve što danas radimo bilo bi nemoguće da prvo nije postojao ajfon i mobilni internet.“ Amerika ima jedinstvenu prednost da privuče mlade i talentovane ljude zbog svojih uzora koji su poznati širom sveta. Nadamo se samo da će i oni koji predvode Ameriku to shvatiti.

5036-trampov-nevest-odgovor-na-kineski-izazov