Nacrt amandmana bi zahtevao i osnivanje određene kompanije u državi.
- Turska planira da proširi ovlašćenja nadležnih institucija da blokiraju pristup društvenim mrežama pod izgovorom „očuvanja nacionalne bezbednosti“.
- Globalne kompanije koje imaju više od milion korisnika u Turskoj moraće da osnuju lokalnu kompaniju.
- Platforme za razmenu poruka takođe su uključene u takozvane over-the-top (OTT) strimig usluge od kojih se očekuje da poštuju nova pravila.
Turska planira da proširi ovlašćenja nadležnih vlasti da blokiraju pristup društvenim mrežama i platformama za razmenu poruka pod izgovorom „očuvanja nacionalne bezbednosti“ bez sudskog naloga.
Prema izveštaju turske novinske veb-stranice Ekonomim, kojeg je preneo Bianet English, nacrt amandmana bi takođe zahtevao od tih takozvanih „pružalaca usluga striminga“ (OTT) da osnuju lokalnu kompaniju ukoliko imaju više od milion korisnika u Turskoj.
Nacrt zakona sledi nakon 42-časovnog gašenja društvenih mreža usred protesta izazvanih hapšenjem Ekrema İmamoğlua, što je primoralo građane da se okrenu najboljim aplikacijama za virtuelne privatne mreže. Nemiri se i dalje nastavljaju širom zemlje.
Kontrola interneta u Turskoj
Turska je već dobro poznata po tome da nastoji da kontroliše internet. Dobavljač usluge virtuelne mreže Surfshark je, na primer, zabeležio ukupno 17 slučajeva u kojima su vlasti primenile neki oblik internet restrikcije od 2015. godine. Instagram, X, YouTube, WhatsApp i Telegram su glavne mete.
Primeri koje spominjemo obuhvataju blokiranje društvene mreže X u vreme kada je ljudima bila najpotrebnija i to posle razornog zemljotresa koji je pogodio Tursku i Siriju u februaru 2023. godine. Društvene mreže i aplikacije za razmenu poruka su takođe bile nedostupne tokom perioda političkih nemira 2024. godine.
Zaustavljanje širenja govora mržnje i dezinformacija obično je motiv tih privremenih blokada komunikacije ljudi na mreži, uz pribavljanje sudskog naloga prema važećim propisima.
Međutim, nacrt amandmana bi ovlastio Upravu za informacione i komunikacione tehnologije (BTK) da direktno ograniči pristup društvenim mrežama i aplikacijama za razmenu poruka „zbog očuvanja nacionalne bezbednosti, javnog reda, javnog zdravlja ili sličnih elemenata od javnog interesa“, prenela je novinska veb-stranica Bianet English.
Kako se ističe u tom članku, BTK već ima ovlašćenje da smanji propusni opseg do 90 procenata u trajanju do 24 sata tokom vanrednih situacija, što u suštini čini pristup ciljanim veb-stranicama i aplikacijama gotovo nemogućim.
Amandman bi takođe mogao da proširi postojeće zahteve, što znači da bi bio imenovan neki lokalni predstavnik, koji bi uveo novu obavezu osnivanja lokalne kompanije za dobavljače koji imaju više od milion korisnika u Turskoj.
Stvaranje nacrta amandmana odvija se u osetljivom trenutku političkih nemira. Protesti zbog hapšenja glavnih opozicionih lidera i dalje traju, a novinari se sve češće suočavaju sa hapšenjima.
X nalozi demonstranata i opozicionih ličnosti su takođe navodno blokirani po Erdoganovom naređenju.
Pored toga, 13. marta 2025. godine stupio je na snagu i novi zakon o sajber-bezbednosti, koji je uveo nova ovlašćenja za borbu protiv sajber-kriminala u zemlji. U okviru tog zakona propisana je kazna od „od dve do pet godina zatvora za lažnu tvrdnju da je došlo do curenja podataka povezanih sa sajber-bezbednošću“, prenosi Bianet English.
Ipak, borci za digitalna prava sada strahuju da su ta nova ovlašćenja suviše obimna i da bi se mogla koristiti za ograničavanje nezavisnog izveštavanja i gušenje neslaganja, prenosi Global Voices. To bi, u svakom slučaju moglo dodatno da poveća nivo cenzure interneta.