Student Miloš Dadsović odbranio je diplomski rad na temu „Donošenje odluka prilikom licitiranja primenom teorije igara i teorije upravljanja prihodom“

Student Računarskog fakulteta Miloš Dadasović je u petak, 16. avgusta 2024. godine odbranio diplomski rad na temu Donošenje odluka prilikom licitacija primenom teorije igara i teorije upravljanja prihodom pred komisijom koju su činili mentor dr Marko Mladenović i član dr Dragan Urošević.

U predgovoru svog rada Miloš je istakao sledeće:

U ovom radu autor pokušava da sagleda licitaciju, kao mehanizma kupoprodaje, kroz vizuru dve teorije kojima je zajednički proces donošenja što boljih odluka: Teorije igara i Teorije upravljanja prihodom. Obe teorije su izuzetno široke pa tako svoje pojmove i koncepte temelje na raznim drugim teorijama koje ponekad nisu iz srodnih nauka, ali ne treba zanemariti intenzivni teorijski razvoj ovih oblasti u poslednjih 100 (ako se misli na Teoriju igara), odnosno 50 godina kada je u pitanju Teorija upravljanja prihodom. Isto tako, i njihova praktična primena zahteva određenu meru naučne multidisciplinarnosti onoga ko želi da ih primeni. Autor je svestan širine teorijskog okvira ovog rada i da se nazire samo vrh ledenog brega moguće upotrebe ove dve teorije, i iz tog razloga rad obiluje citatima koje autor preporučuje ukoliko čitalac želi da istražuje samostalno.

Problem sa nepostojanjem domaćih izvora i prevoda nije postojan samo u teoriji licitacija, teoriji igara ili teoriji upravljanja prihodom, već i kada su u pitanju koncepti čije poznavanje nije nužno neophodno za zanimanje programera (u koje autor svrstava sebe) ili matematičara, ali svakako potrebno za što bolje razumevanje sveta koji okružuje autora, čitaoce, i bez kojih upotrebljene teorije ne bi imale smisla: racionalnost je, na primer, pojam protkan u mnogo više pojava od puke deskripcije kako agent (ili zainteresovano lice) posmatra određenu okolnost; Sa tom namerom nisu ostavljani izvori koji upućuju samo na matematiku i ekonometriju već i na druge naučne oblasti, jer je autorovo lično shvatanje da bi svako koga nauka interesuje morao težiti da postane Homo Universalis, delimično ili u potpunosti. – zaključio je Miloš.