Student Računarskog fakulteta Nikola Gavrilović je u sredu, 5. novembra 2025. godine odbranio diplomski rad na temu Veštačka inteligencija – principi rada i savremene primene u programiranju i svakodnevnom životu pred komisijom koju su činili mentor dr Jelena Vasiljević i član dr Nemanja Radosavljević.
U uvodu svog rada Nikola je istakao:
Prvi pokušaji stvaranja „inteligentnih“ mašina datiraju još iz sredine XX veka, kada su istraživači poput Alana Tjuringa postavili temelje ideje da mašina može „misliti“. Od tada do danas, veštačka inteligencija je prošla kroz više faza razvoja – od jednostavnih ekspertnih sistema do naprednih neuronskih mreža i dubokog učenja koje čini osnovu modernih AI sistema. Danas se AI nalazi u središtu tehnološke revolucije i postaje neizostavan deo svakodnevnog života – od pametnih telefona i digitalnih asistenata do autonomnih vozila i sistema za prepoznavanje govora.
…
Međutim, uz sve prednosti, veštačka inteligencija donosi i izazove. Etika, pristrasnost podataka, zaštita privatnosti i pravna odgovornost postaju ključne teme budućnosti.
Da bi AI zaista služio čoveku, njegov razvoj mora biti praćen principima transparentnosti, pravičnosti i odgovornosti.
Tehnologija bez etike može postati izvor nejednakosti i nesigurnosti, dok odgovoran pristup omogućava njen puni potencijal za dobrobit čovečanstva.
Zaključak ovog rada jeste da je veštačka inteligencija postala pokretačka snaga digitalne transformacije, ali i ogledalo ljudskog znanja i odgovornosti.
Njena budućnost ne zavisi samo od tehničkog napretka, već i od načina na koji će društvo usmeriti i nadgledati njen razvoj.
Ukoliko se koristi mudro i etički, AI može doprineti stvaranju pametnijeg, sigurnijeg i humanijeg sveta. – zaključio je Nikola.