1992. Microsoft Windows 3.1 je napravljen 1992. godine. Između Windowsa i tadašnjeg hardvera, resursi koji su postojali za Windows su ono što je prevagnulo. Windows je ubrzo postao podrazumevani operativni sistem koji se isporučivao sa … Opširnije
1972 Prvi digitalni mikroračunar koji je bio dostupan za personalnu upotrebu bio je MITS (Micro Instrumentation and Telemetry Systems) 816. Iako nije bio opremljen ekranom ili tastaturom, 816 je bio od značajnog interesa za ametere … Opširnije
1940-1944 S one strane Atlantika glavna potreba za podršku ratnim naporima bilo je dešifrovanje uhvaćenih poruka nemačkih snaga. Za šifrovanje se u prvim godinama rata koristila ENIGMA, dizajnirana u SAD. Tim iz Bletchey Parka, koji … Opširnije
1612 John Napier je napravio prvu štampanu primenu decimalne tačke (nakon što je ona izmišljena u Norveškoj) te izumeo logaritme i nekoliko mašina za množenje. Najpoznatija njegova mašina su bile „kosti“ (engl. bones) koje su … Opširnije
1946 ENIAC je otkriven u Filadelfiji. ENIAC je predstavljao tek korak prema pravim računarima, za razliku od Babbagea, Eckert i Mauchly su završili konstrukciju, iako su znali da mašina nije baš reprezentativna tehnologija. ENIAC je … Opširnije
1975. Istorija personalnih računara ne počinje sa firmama IBM ili Microsoft, mada je Microsoft bio rani učesnik početka industrije personalnih računara. MITS Altair 8800 Prvi personalni računari su uvedeni 1975. godine kao komplet za samostalno … Opširnije
Računarski inženjeri se uvek susreću sa problem gde čuvati programe, podatke i rezultate izračunavanja koji nisu odmah potrebni. Tokom godina, odgovor na ovo pitanje se menjao kako su pronalazili nove metode skladištenja podataka. Od rupa … Opširnije
1981 Za industriju personalnih računara 1981 godine najznačajniji događaj bio je svakako uvođenje IBM PC-a, 12. avgusta. Ovaj računar je imao 16-bitni CPU na 8-bitnoj sabirnici (Intel 8088), pet slotova za proširenje, minimalno 16K RAM-a … Opširnije
1957 Rani računari su imali malu unutrašnju i sporu spoljašnju memoriju jer su se oslanjali na magnetnu traku. Vremenom je unutrašnja memorija poboljšana na magnetnu doboš pa na memoriju sa magnetnim jezgrima. Sledeći logičan korak … Opširnije
Uticaj revolucije informacija na naše društvo i industriju je ogroman. U sve većoj želji da kontrolišemo sopstvenu sudbinu mi ne želimo samo da shvatimo trenutnu tehnologiju nego i da provirimo u prošlost kako bismo prepoznali … Opširnije