Cilj i ishod predmeta
Osnove savremenih računarskih sistema i mrežnih arhitektura kao ključnih oblasti za projektovanje, analizu i optimizaciju složenih distribuiranih okruženja sa raznim primenama. Proučava se dizajn, performanse i implementacija naprednih računarskih arhitektura, protokola, bežičnih i žičnih mreža, kao i sigurnosnih aspekata u njima. Kandidat je u stanju da projektuje i evaluira složene računarske i mrežne sisteme za različite primene u raznim oblastima informaciono-komunikacionih tehnologija i inženjerstva. Studenti razumeju i primenjuju napredne metode analize performansi i sigurnosti sistema. Kandidati razumeju i u stanju su da analiziraju savremene paradigme poput računarstva u oblaku, računarstva na ivici i internet stvari (IoT).
Teorijska nastava
Osnovi savremenih računarskih sistema i mrežnih tehnologija. Dizajn i optimizacija efikasnih distribuiranih arhitektura. Sistemi za prenos podataka zasnovani na naprednim rutirajućim i komutacionim protokolima. Sistemske arhitekture zasnovane na računarstvu u oblaku i virtuelizaciji resursa. Analiza performansi i sigurnosti mrežnih protokola korišćenjem specijalnih algoritama i simulacija. Računarske mreže u više nivoa i hijerarhija protokola. Softverski definisane mreže (SDN) i njihove primene u savremenom inženjerstvu. Upravljanje resursima i kvalitet servisa (QoS) u računarskim mrežama. Bežične, mobilne i senzorske mreže, uključujući mrežne arhitekture sledeće generacije. Dizajniranje sigurnosnih mehanizama i zaštite podataka u mrežama. Primeri primene računarskih sistema i mreža u industrijskim sistemima, pametnim gradovima i drugim oblastima inženjerstva.
Studijski istraživački rad
Primena softverskih paketa, simulatora i alata za analizu performansi računarskih sistema i mrežnih protokola. Predstavljanje i modelovanje sistema softverski. Simulacija i evaluacija rada mrežnih protokola uz pomoć računara. Analiza sigurnosti i pouzdanosti računarskih sistema uz pomoć računara. Primena distribuiranih arhitektura u zadatim scenarijima i realnim okolnostima. Kroz studijski istraživački rad student, proučavajući naučne časopise i ostalu literaturu samostalno produbljuje gradivo sa predavanja. Uz rad sa nastavnikom student se osposobljava za samostalno pisanje naučnog rada.