Studentkinja Računarskog fakulteta Sara Čolić je u subotu, 2. septembra 2023. godine odbranila diplomski rad na temu Primjena vještačke inteligencije u autonomnim vozilima pred komisijom koju su činili mentor dr Jelena Vasiljević i član dr Dušan Vujošević.
U uvodu svog rada Sara je istakla sledeće:
Još od 1920-ih godina pominje se pojam autonomnih vozila. Iako još uvijek nisu u potpunosti realizovana, njihov razvoj ubrzano raste u posljednjih nekoliko godina.
Da vidimo prije svega, šta su to autonomna vozila?
Autonomno vozilo, ili vozilo bez vozača, je ono koje je u stanju da samostalno upravlja i obavlja neophodne funkcije uz vrlo malo ili bez ikakve ljudske intervencije, kroz raspoznavanje okoline uz pomoć senzora.
Automobili koji su trenutno na tržištu nisu u stanju da djeluju potpuno autonomno i ne mogu upravljati bez ikakve ljudske podrške. Kada bi se postiglapotpuna automatizacija, predviđa se da bi to dovelo do povećane bezbjednosti na putu, jer bi ljudska greška bila eliminisana u vožnji. Prije svega smanjio bi se broj saobraćajnih nezgoda, čemu se najviše teži, a takođe osobama sa invaliditetima i onim osobama koje iz drugih razloga ne mogu upravljati vozilom znatno bi se olakšalo. S druge strane, kritičari predviđaju da bi potpuna automatizacija mogla dovesti do povećanja pređenog puta vozila što rezultira povećanjem zagušenja i zagađenja životne sredine.
Kako su prednosti autonomne vožnje ogromne, neumorno se radi na usavršavanju ovakve vrste vozila. Predviđa se da će automatizacija faze 4 (o fazamanešto kasnije) potrošačima biti dostupna do 2030-35. godine.
…
Sa rastućim brojem testova i implementacija autonomnih vozila na putevima širom svijeta, optimistički gledamo ka budućnosti u kojoj će ova vozilapostati neizbježan dio svakodnevnog života. U narednim decenijama, očekuje se da će se sa masovnom upotrebom autonomnih vozila smanjiti broj saobraćajnih nesreća izazvanih ljudskim greškama, jer će vještačka inteligencija vozila omogućiti bolje prepoznavanje opasnosti i brzu reakciju.
Autonomna vozila će takođe imati dubok uticaj na urbanističko planiranje. Parkiranje može postati efikasnije, a potreba za velikim parking prostorima može se smanjiti, oslobađajući prostor za zelene površine ili druge namjene. Sa vozilima koja mogu komunicirati međusobno i sa infrastrukturom, saobraćaj će postati bolje koordinisan, smanjujući gužve i vrijeme provedeno u saobraćaju. Još jedna od prednosti ovih vozila je ta što će doprinijeti smanjenju štetnih gasova. Vozila će moći da optimizuju svoje putanje i brzine kako bi smanjili potrošnju goriva i emisije.
Međutim, dok se budućnost autonomnih vozila čini obećavajućom, ipak postoje izazovi koje treba prevazići. Složeni algoritmi i senzorski sistemi nisu uvijek u potpunosti pouzdani. Moguće su greške u prepoznavanju okoline što može dovesti do nesreća ili nesigurnih situacija. Takođe, autonomna vozila se suočavaju sa izazovima u situacijama koje zahtjevaju ljudsku sposobnost tumačenja kompleksnih socijalnih interakcija u saobraćaju, kao što su znakovi rukama, neverbalna komunikacija i fleksibilno donošenje odluka. – zaključila je Sara.
