Prelazak na oblak

Važna razmatranja za mala i srednja preduzeća

Oblak je svuda – a mala i srednja preduzeća koriste ga za proširivanje i uprošćavanje postojećih operacija. Međutim, čak i najstručniji vlasnik preduzeća i IT direktor možda ne shvataju koliko brzo je oblak postao sinonim za moderno računarstvo. Na oblaku je sada sve, od e-pošte do bankarskih usluga, transakcija e-trgovine, karata za letove i LinkedIn profila kompanije. Mnoge kompanije, iako nisu toga svesne, za rešavanje svojih najosnovnijih poslovnih obaveza zavise od usluga na oblaku. Koji su to izazovi i koristi od usluga na oblaku? I kome se preduzeća mogu obratiti za stručne preporuke? Većina malih i srednjih preduzeća shvata potrebu migracije na oblak – ali su im potrebna uputstva o tome gde da počnu.

Šta je to oblak?

Prema američkom Nacionalnom institutu za standarde i tehnologiju (NIST), „Oblak je model koji omogućava sveobuhvatan, praktičan mrežni pristup na zahtev jednoj zajedničkoj bazi računarskih resursa (npr. mreža, servera, skladišta, aplikacija i usluga) koja može da se konfiguriše i koja može brzo da se obezbedi i otpusti uz minimalan napor ili interakciju dobavljača usluga. „

Tehnologija oblaka podržava širok spektar računarskih okruženja – i to često može da postiže na jeftiniji način od tradicionalnih tehnologija. Mala i srednja preduzeća shvataju da im je dostupno mnogo opcija. Neke kompanije započinju bazičnom strategijom oblaka tako da premeštaju na oblak manje kritična opterećenja, kao što je e-pošta ili tako da koriste softver kao servis (SaaS) za upravljanje IT zahtevima – dok druge organizacije koriste oblak za potpuno prekonfigurisanje svoje pozadinske arhitekture, uključujući servere, baze podataka, aplikativni softver i još mnogo toga.

Prema 2018 izveštaju Insight Intelligent Technology Index ™, najveće investicije u usluge na oblaku su SaaS (57%) i bezbednost kao usluga (46%), zatim infrastruktura (35%), platforma (32%) i usluge oporavka od katastrofe (31% ).

Rukovodioci primećuju

Insightovo istraživanje iz 2018. godine pokazuje da je 87% kompanija investiralo u usluge oblaka u 2017. godini, uključujući 95% srednjih preduzeća.
Taj broj brzo raste pošto sve više malih i srednjih preduzeća postavlja usvajanje oblaka kao svoj prioritet. Kako rukovodioci reaguju na obećanu korist od oblaka? Prema istraživanju BDO iz 2017. godine, 74% tehničkih rukovodilaca finansijskih poslova (CFO) tvrdi da će računarstvo na oblaku imati najmerljiviji uticaj na njihovo poslovanje.

Ovu spremnost za prihvatanje oblaka pojačava istraživanje Spiceworksa iz 2017. godine. Prema tim rezultatima, vodeći razlozi za prelazak na oblak uključuju:

  • Pristup podacima odasvud (42%)
  • Poboljšani oporavak od katastrofe (38%)
  • Veća fleksibilnost (37%)
  • Smanjeno opterećenja za IT (36%)

Partnerstvo sa stručnjacima

Naručivanje novog hardvera, obezbeđivanje, prenošenje i slaganje predstavljaju složen poduhvat koji može trajati više nedelja ili čak meseci ako se sprovodi bez stručnog vođenja. Pored toga, mala i srednja preduzeća često imaju ograničene IT mogućnosti, pa taj već zastrašujući i skup zadatak postaje nemoguć. Ali fleksibilnost i brzina oblaka omogućavaju malim i srednjim preduzećima da se brzo skaliraju kako bi zadovoljili iznenadne sezonske potrebe.

Preduzeća sa ograničenim resursima mogu imati koristi od partnerstva sa dobavljačima oblaka sa jednim izvorom. Proizvođači s punim servisom bi trebalo da su u stanju da obave složeni, višeslojni proces usvajanja oblaka. Oni će takođe imati resurse i stručnost kako bi preporučili okruženje na oblaku koje nudi fleksibilnost, skalabilnost i stabilnost.

Dobavljači sa jednim izvorom mogu pomoći malim i srednjim preduzećima da šire veličinu, skladištenje i procesnu moć servera na blagovremen i ekonomičan način. Oni takođe mogu razviti prilagođene platforme zasnovane na oblaku koje uključuju održavanje servera i podršku, oslobađajući IT osoblje da se fokusira na podršku rastu poslovanja i na obradu. Međutim, postoji nekoliko osnovnih razmatranja koja preduzeće mora da preduzme pre nego što počne da bira dobavljača.

Ključna pitanja koja treba postaviti

Kakvo je stanje postojeće pozadinske arhitekture?

Preduzeća moraju da naprave inventar zahteva krajnjih korisnika i odrediti kako oni žele da primene usvajanje ili migraciju na oblak za rešavanje svojih problema ili poboljšanje performansi. Takođe moraju osigurati da konačno rešenje bude kompatibilno sa postojećim komponentama na licu mesta.

Koji su prioriteti za poslovanje?

Mala i srednja preduzeća često mogu zadržati na licu mesta osnovne funkcije servera, kao što su e-pošta ili dostavljanje aplikacija. Ali oblak otvara još jednu opciju: diverzifikovanje radnih opterećenja rešenjima sa hibridnim oblacima i prebacivanje manje kritičnih opterećenja na oblak, tako da se IT osoblje na licu mesta može fokusirati na podršku osnovnim poslovnim funkcijama.

Koliki je budžet?

Budžet je ključ za utvrđivanje ukupne strategije. Oblak maksimalno povećava budžetsku fleksibilnost – omogućavajući malim i srednjim preduzećima da započnu skromno i nadograđuju pretplate ili kupuju više podataka bez prekomernog obavezivanja. Preduzeća sa ograničenim budžetom treba da daju prioritet migraciji onih radnih opterećenja koja će obezbediti najveću uštedu troškova.

Koliko je osoblja dostupno?

Svaka kompanija mora da utvrdi svoj kapacitet za održavanje sistema na licu mesta. Prenos radnog opterećenja na oblak može osloboditi preopterećene resurse IT osoblja, ali je važno da preduzeća najpre shvate i daju prioritet radnim opterećenjima koja će imati najveći uticaj.

Koliko je važna skalabilnost?

Preduzeća koja obično imaju sezonske skokove ili koja predviđaju veliki porast saobraćaja i podataka, u velikoj meri će imati koristi od skalabilnosti usluga javnih oblaka. Hibridni oblak takođe može omogućiti preduzećima da prošire serverski prostor kada je potrebno, bez potrebe da premeštaju celokupnu infrastrukturu na oblak ili kupuju dodatne servere koji će ostati neiskorišteni izvan sezonske potražnje.

Ko će biti odgovoran za bezbednost?

Mala i srednja preduzeća često pretpostavljaju da su dobavljači oblaka odgovorni za bezbednost njihovih radnih opterećenja na oblaku. Ovo ne mora da bude tačno. Zapravo, u zavisnosti od dobavljača, bezbednost može u velikoj meri biti odgovornost kompanije. Važno je da organizacija odredi da li će sama upravljati sopstvenim potrebama za bezbednost podataka ili će se udružiti sa dobavljačem jednog izvora koji takođe može da pruža upravljanje bezbednosnim uslugama i podršku za njenu infrastrukturu na oblaku.

Preduzeća koja se bave veoma osetljivim podacima koji bi im, zbog strogih zahteva bezbednosti i pridržavanja, onemogućili korišćenje usluga na oblaku mogu da usvoje hibridne modele tako da drže osjetljivije podatke na licu mesta, a manje osetljive informacije na oblaku. Međutim, treba napomenuti da CIA, NASA, FDA i Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) svi čuvaju osetljive podatke na oblaku, što pokazuje visok stepen poverenja u bezbednost oblaka.

10 saveta za migraciju na oblak

  1. Pogodak iz prve. Razvijanje uspešne strategije oblaka je slično sastavljanju složene strukture. Celokupni okvir treba savršeno da se uklapa i da bude dovoljno jak. U tu svrhu, mala i srednja preduzeća treba mnogo da ulažu u fazu planiranja svoje migracije na oblak.
  2. Postavljanje pravih ljudi i procesa. Najveći izazov nije tehnologija, već ljudski faktor koji mora da se promeni i prilagodi. Preduzeće treba da obezbedi obuku i podršku kako bi se osigurala tranzicija bez spoticanja.
  3. Neka strategiju oblaka diktiraju poslovni ciljevi . Preduzeće treba da bira dobavljača jednog izvora koji razume poslovnu strategiju kompanije i koji će raditi sa njegovim resursima da bi se optimizovala investicija preduzeća.
  4. Ostaviti neosnovane strahove.IT lideri bi trebalo da osiguraju da odgovor na sledeća pitanja bude ‘da’: Da li će oblak biti bezbedan koliko i centar podataka na licu mesta? Da li dobavljač oblaka održava poslovne standarde poslovanja? Da li će stručni tim dobavljača imati resurse za brzo rešavanje problema?
  5. Obezbediti vreme, troškove i bezbednost. Dobar dobavljč jednog izvora treba da bude u stanju da ponudi više ekonomičnih rešenja za sva tri pitanja.
  6. Stvoriti pouzdanu tehnološku infrastrukturu. Resursi preduzeća će možda morati da se opreme ili preprave za novi softver i skladištenje. Da li postoji trenutni pristup ka više pouzdanih dobavljača interneta? Da li su predviđene neophodne redundantnosti za slučaj ispada? Ova važna pitanja treba rešiti u ranim fazama migracije na oblak.
  7. Precizno proceniti troškove. Mala i srednja preduzeća često potcene troškove migracije na oblak. Budžet migracije mora da uključuje i direktne i indirektne troškove, koji mogu da se razlikuju u zavisnosti od složenosti migracije na oblak.
  8. Održavati jaku bezbednost. Prebacivanje bezbednosne pozicije u okruženje oblaka je uvek veliki izazov. Organizacija treba da bira dobavljača koji to smatra prioritetom.
  9. Povezati stare sisteme sa aplikacijama u oblaku. Postojeći sistemi možda neće biti spremni za oblak. Hibridno okruženje koje može da podržava i stare sisteme i poslovne aplikacije na oblaku može biti najbolje rešenje za migraciju na oblak.
  10. Promeniti poslovni model

Digitalna transformacija može da utiče na mnoge različite aspekte poslovanja kompanije – od načina na koji ljudi rade i pristupaju informacijama do finansijskih modela, IT operacija, bezbednosti podataka i još mnogo toga. Rešavanje ovih promena po odelenjima i u celoj kompaniji doprinosi krajnjem uspehu migracije na oblak.

Najpre zadovoljiti potrebe poslovanja

Kompanije rado prihvataju oblak jer on povećava efikasnost, poboljšava tokove gotovine i omogućava fleksibilnost i skalabilnost. I mada ne postoji jedno rešenje koje odgovara svima, postoje mnoge dostupne varijante koje zadovoljavaju specifične potrebe malih i srednjih preduzeća i takođe omogućavaju svakoj kompaniji da pređe na oblak na način koji njoj najbolje odgovara.

Da bi prelaz bio uspešan, preduzeće mora iskreno da iznese svoja znanja i nedostatke veština. Pravi dobavljač treba da bude u stanju da opiše proces migracije i potencijalne izazove u jasnim i razumljivim terminima. Preduzeće takođe treba da postavlja prava pitanja. Kvalitetni dobavljači oblaka neće samo primati porudžbine – oniPrelazak na oblak: će biti aktivni učesnici u oblaku.

Mala i srednja preduzeća bi trebalo da izaberu dobavljača koji može da usaglasi rešenja koja će zadovoljiti kako neposredne, tako i dugoročne poslovne ciljeve. Dobar dobavljač treba takođe da planira jasnu putanju za svaku fazu migracionog putovanja, predvidi potrebe i ponudi najisplativija rešenja – i da bude u stanPrelazak na oblak:ju da razgovara sa donosiocima IT odluka i sa rukovodiocima o koracima potrebnim za tehničku pripremljenost kako kompanija bude rasla.

Izvor: CNET

5140-xa-prelazak-na-oblak-xa